Prikupljanje seizmičkih podataka je proces prikupljanja informacija o sastavu zemlje ispod površine. Ti se podaci dobivaju korištenjem strojeva koji stvaraju i zatim osluškuju vibracije. Kada se prikupe, podaci se mogu koristiti za stvaranje slike različitih slojeva stijena i minerala pod zemljom. Rudarske tvrtke, građevinske tvrtke i vladine agencije mogu koristiti podatke dobivene ovom metodom. Seizmički podaci također se mogu koristiti za određivanje magnitude i mjesta potresa.
Za prikupljanje seizmičkih podataka potrebno je koristiti niz alata. Prikupljanje seizmičkih podataka također zahtijeva alate koji stvaraju vibracije, kao što su udarni strojevi ili eksplozivi. Geofoni, koji su instrumenti koji mjere vibracije na zemljinoj površini, koriste se za prikupljanje informacija o kretanju zemlje. Seizmografi se također mogu koristiti za mjerenje vibracija, iako se ne koriste tako često kao moderni senzori. Računala se zatim koriste za analizu i organiziranje ovih informacija.
Prilikom prikupljanja seizmičkih podataka radi utvrđivanja vrsta materijala koji se nalaze pod zemljom, tim stručnjaka postavlja potrebnu opremu na radilištu. Geofoni su postavljeni oko stranice i spojeni na računala koja analiziraju prikupljene podatke. Specijalizirano vozilo koje udara po zemlji teškom metalnom pločom može se koristiti za vibriranje tla do dubine od oko 60 stopa (18.3 metra). Skupljanje seizmičkih podataka dalje pod zemljom zahtijeva korištenje eksploziva, kao što je dinamit, koji se postavljaju u rupe izbušene na mjestu.
Iako je moderna tehnologija prikupljanje seizmičkih podataka učinila bržim, jednostavnijim i točnijim, ova vrsta podataka prikuplja se od početka 20. stoljeća. Još uvijek se koristi za mnoge iste svrhe, uključujući lociranje nafte, prirodnog plina ili vrijednih minerala. Mnoge tvrtke koje su specijalizirane za prikupljanje seizmičkih podataka rade za rudarske tvrtke u potrazi za dodatnim resursima, iako su također zaposlene u državnim agencijama ili građevinskim tvrtkama kako bi saznali više o sastavu i stabilnosti određene regije.
Proučavanje potresa također zahtijeva prikupljanje seizmičkih podataka. U tom se slučaju podaci prikupljaju pasivno putem prislušnih stanica postavljenih na strateškim lokacijama. Kada se zemlja potrese zbog potresa, prikupljaju se seizmički podaci, a zatim se analiziraju kako bi se odredila magnituda, mjesto i dubina potresa.