Privatni dug je novac koji duguju pojedinci, kućanstva i poduzeća. Isključuje novac koji duguju vlade, a koji je poznat kao javni dug. Postoji mnogo različitih vrsta privatnih dugova, uključujući hipoteke, kreditne kartice, studentske zajmove i komercijalne zajmove. Iako preuzimanje duga može biti neizbježno u nekim situacijama, pogrešno rukovanje dužničkim obvezama može dovesti do strašnih financijskih posljedica, uključujući bankrot i ovrhu.
Većina oblika privatnog duga djeluje kao jamstvo za budući prihod. Ako osoba nema novca za kupnju kuće ili otvaranje tvrtke, možda će moći osigurati zajam ili kreditnu karticu koja se s vremenom otplaćuje uz redovite prihode. Ako sve prođe dobro, on ili ona će moći izvršiti pravodobna plaćanja do točke kada dug bude u potpunosti otplaćen, čime će u potpunosti biti vlasnik početne kupnje. Nažalost, različiti čimbenici mogu posredovati u prekidu ovog idealno glatkog procesa otplate.
Jedan čimbenik koji se mora uzeti u obzir kada se odlučite za prihvaćanje bilo kojeg oblika duga je kamata. Ovo je naknada koja se pričvršćuje na većinu zajmova ili kreditnih linija, što omogućuje da proces bude isplativ za zajmodavca. Bez kamata, banka bi mogla posuditi samo ono što je isplaćeno, bez ikakvog novca generiranog za širenje, ulaganja ili operacije. Međutim, za zajmoprimca kamate mogu enormno povećati ukupan iznos privatnog duga koji mora biti otplaćen. Budući da se mnogi zajmovi također oslanjaju na promjenjive kamatne stope, dužnici mogu vidjeti da otplate skaču iznad granice upravljivosti ako kamatna stopa skoči.
Iako korištenje privatnog duga može biti financijski opasno, može ponuditi prilike koje bi inače bile nemoguće. Studenti u mnogim regijama imaju pristup kreditima za fakultet koji plaćaju školarinu i troškove života, što je za neke možda jedini način plaćanja naprednog obrazovanja. U idealnom slučaju, studenti mogu iskoristiti svoje obrazovanje kako bi pronašli unosnu karijeru koja im omogućuje otplatu duga. Nažalost, ako se tržište promijeni, potražnja za određenom vrstom karijere opadne ili nezaposlenost poraste, bivši student možda neće moći platiti svoj dug, što može dovesti do financijske propasti.
Dok privatni dug može potaknuti nova poduzeća, platiti obrazovanje ili financirati kupnju kuće, to je ozbiljan rizik koji zahtijeva pažljivo razmatranje. Potrošači moraju biti u potpunosti svjesni obveze koju preuzimaju preuzimanjem duga; to je obveza koja može trajati godinama, ako ne i desetljećima. Neki financijski stručnjaci upozoravaju na rastući problem potrošačkog i komercijalnog duga u razvijenim zemljama, gdje su inflacija i porast troškova života naveli mnoge pojedince da se sve više oslanjaju na privatni dug. Mnogi ekonomisti također osuđuju vladine propise o potrošačkom dugu, sugerirajući da su ih često samo napisali lobisti za dužničku industriju i da bi mogli biti osmišljeni da prikriju važne činjenice koje bi mogle utjecati na potrošače.