Probiotička hrana je svaka hrana koja sadrži mikroorganizme za koje se zna da su korisni za ljudsku probavu. Znanstvenici i zdravstveni stručnjaci koriste riječ “probiotik” za niz organizama koji promiču zdravlje crijeva uravnotežujući probavne kiseline i pomažu u razgradnji i transportu otpada. Neke namirnice, poput određenih morskih kelpa i algi, prirodno sadrže korisne bakterijske kulture; također mogu rasti kao rezultat fermentacije ili kiseljenja. Proizvođači hrane mogu ih dodavati i namjerno, kao što je često slučaj s jogurtom i drugim mliječnim proizvodima.
Korisna svojstva
Za razliku od antibiotika, koji ubijaju štetne bakterije u tijelu, probiotici dodaju korisne bakterijske kulture, gotovo uvijek u probavni trakt. Crijeva su prirodno prepuna bakterija koje pomažu u preradi hrane i uklanjanju otpada, ali ti procesi nisu uvijek učinkoviti koliko bi mogli biti. Loša prehrana, neuravnotežena hidratacija, bolest i drugi čimbenici okoliša također mogu dovesti do brojnih probavnih problema. Ne slažu se svi medicinski stručnjaci da probiotici mogu izliječiti probleme poput proljeva, trajnog zatvora ili sindroma iritabilnog crijeva, ali postoji širok konsenzus da oni mogu barem pomoći u većini slučajeva.
Prevalencija u mliječnim proizvodima
Proizvođači hrane u mnogim zemljama umjetno uvode probiotike u mlijeko, jogurt i neke sireve kako bi ih učinili probavljivijim. Sirovo kravlje i kozje mlijeko sadrži neke od ovih bakterija, ali ne uvijek puno. Ljudsko majčino mlijeko, s druge strane, obično ima vrlo visoke razine probiotičkih kultura, za koje mnogi stručnjaci vjeruju da pomažu u sazrijevanju probavnog trakta dojenčadi.
Istraživači su počeli eksperimentirati s dodatkom bakterije Lactobacillus acidophilus u komercijalno mlijeko početkom 1900-ih u Europi i Sjevernoj Americi nakon što su medicinski stručnjaci počeli primjećivati porast pacijenata s netolerancijom na laktozu i drugim probavnim problemima za koje se smatra da ih uzrokuju mliječni proizvodi. Dodavanje kultura može učiniti mlijeko lakše probavljivim bez promjene njegovog okusa ili nutritivnog sastava, tako da ljudi i dalje dobivaju prednosti, poput kalcija i proteina, bez ikakvih želučanih tegoba. Moderni proizvođači obično ne obogaćuju mlijeko kulturama automatski, iako je probiotičko mlijeko – koje se obično naziva acidofilno mlijeko – dostupno na mnogim tržištima, često kao alternativa za one s netolerancijom na laktozu.
Međutim, korisni dodaci bakterija standardni su u većini proizvoda od jogurta. Svaki jogurt koji na etiketi kaže “žive i aktivne kulture” sadrži probiotike. Te se kulture obično dodaju kako bi pomogle da se jogurt zgusne tijekom obrade, a probavne prednosti su često dodatni bonus za potrošača. Neki proizvođači jogurta dodaju više kultura nego što je strogo potrebno kako bi se pojačao probiotički učinak konačnog proizvoda; mnoge od njih se prodaju uz obećanja poboljšane redovitosti ili se prodaju kao probavna “čudesna hrana”, iako je točnost ovih tvrdnji pomalo kontroverzna.
Fermentirane hrane
L. acidophilus je samo jedna od mnogih bakterija koje mogu pomoći u regulaciji probave. Drugi sojevi bakterija iz roda Lactobacilli, kao i neke vrste Bifidobacterium, rastu u fermentiranoj hrani. Te se bakterije općenito javljaju prirodno, iako će neki proizvođači hrane poduzeti korake da potaknu njihovu prisutnost. Miso, kiseli kupus i fermentirani proizvod od soje koji se prodaje na mnogim mjestima kao tempeh nekoliko su uobičajenih primjera hrane s visokim sadržajem ovih kultura.
Konzervirano i kiselo povrće
Ukiseljeno povrće također može biti dobar izvor probiotika. Domaći kiseli krastavci obično imaju veću koncentraciju korisnih bakterija od masovno proizvedenih ili komercijalno pripremljenih proizvoda, budući da mnogi konzervansi uobičajeni u hrani koja se kupuje u trgovini ograničavaju rast bakterija. Međutim, mnogo ovisi o procesu i o kojem povrću je riječ.
Morske biljke
Morske biljke pirulina, chorella i modrozelene alge, koje se jedu u mnogim kulturama, prirodno su bogate bakterijama Bifidobacterium kada se konzumiraju svježe. Probiotici u ovim biljkama obično ne ostaju dugo živi nakon što se uklone iz oceana, što znači da ih je potrebno pojesti relativno brzo kako bi pružili bilo kakvu probavnu korist. Također je važno da se jedu sirove, jer kuhanje biljaka obično ubija bakterije.
Zabrinutost životnog vijeka
Alge nisu jedina probiotička hrana s ograničenim rokom trajanja. Kao i većina živih bića, bakterije uspijevaju samo u određenim uvjetima i u nekom trenutku će umrijeti. Kao rezultat toga, mnoge od ovih namirnica imaju vrlo stroge rokove valjanosti. Pojedinci koji jedu zastarjele proizvode neće nužno biti oštećeni od njih, ali ne moraju imati nikakvu korist. Većina aktivnih kultura ostat će živa u hladnjaku, pod pritiskom ili u tekućoj suspenziji od tjedan dana do 10 dana nakon što su izložene kisiku. Zagrijavanje, smrzavanje i agresivno miješanje mogu uzrokovati brže umiranje bakterija.
Proizvedeni suplementi
Neki ljudi odlučuju uzimati probiotske dodatke uz traženje hrane bogate ovim kulturama. Većina se prodaje kao “kombinirane pilule” koje sadrže niz različitih bakterijskih sojeva. Medicinski stručnjaci ponekad ih preporučuju pacijentima s kroničnim probavnim smetnjama, osobito onima koji pate od sindroma iritabilnog crijeva, a kada se uzimaju s hranom, ponekad mogu pomoći tijelu da radi lakše. Nema mnogo dokaza koji pokazuju da je ova vrsta režima išta bolja od jednostavnog jedenja hrane koja sadrži žive i aktivne kulture, ali to nije spriječilo mnoge ljude da barem daju priliku suplementima.
Potencijalni nuspojave
Probiotička hrana nije uvijek korisna za svakoga, a zabilježene su i loše reakcije, osobito kod ljudi koji započinju agresivne programe prehrane bez prethodnog izlaganja bakterijama. Želučane tegobe, nadutost i rijetka stolica samo su neki od simptoma koje ljudi mogu iskusiti kada naglo unesu velike količine bakterija u svoju prehranu. Većina zdravstvenih stručnjaka preporučuje da počnete postupno, često jedući jednu po jednu porciju hrane s probioticima. Tijekom nekoliko dana ili tjedana, količine se mogu polako povećavati kako bi se izgradila tolerancija i stanje crijeva.