Problem indukcije je pitanje među filozofima i drugim ljudima zainteresiranim za ljudsko ponašanje koji žele znati stvara li induktivno razmišljanje, kamen temeljac ljudske logike, zapravo korisne i smislene informacije. Brojni istaknuti filozofi, uključujući Karla Poppera i Davida Humea, bavili su se ovom temom, a ona je i dalje predmet interesa i rasprave. Induktivno razmišljanje je često pogrešno i stoga neki filozofi tvrde da ono nije pouzdan izvor informacija.
U tijeku induktivnog zaključivanja koristi se niz zapažanja kako bi se izveo zaključak na temelju iskustva. Jedan od problema s ovom logikom je da jednostavno zato što skup iskustava podržava logički zaključak ne znači da nešto ne postoji što bi proturječilo tom zaključku. Jedan od najpoznatijih primjera je onaj crnog labuda. Subjekt vidi niz bijelih labudova i na temelju tih informacija zaključuje da su svi labudovi bijeli, jer bjelina mora biti intrinzično stanje labudova. Kada ova osoba vidi crnog labuda, to opovrgava taj zaključak i ilustrira problem indukcije.
Ljudi su prisiljeni stalno donositi logične odluke na temelju induktivnog zaključivanja, a ponekad te odluke nisu pouzdane. U financijama i ulaganju, na primjer, ulagači se oslanjaju na svoja iskustva s tržištem kako bi napravili pretpostavke o tome kako će se tržište kretati. Kada su netočni, mogu imati financijske gubitke. Nakon činjenice, shvaćaju da je zaključak do kojeg su došli bio pogrešan, ali nisu mogli to predvidjeti kada se tržište uvijek ponašalo na način koji je prije odgovarao njihovim očekivanjima.
Problem indukcije može igrati ključnu ulogu u razumijevanju vjerojatnosti i načina na koji ljudi donose odluke. U situaciji u kojoj zaključci ovise o nizu pozitivnih zapažanja bez negativnih koje bi im proturječile, zaključci bi se mogli točnije izraziti u terminima vjerojatnosti, za razliku od statistike. Na primjer, ako jahač nikada nije pao s konja i sprema se isprobati novog jahača, mogla bi reći da je malo vjerojatno da će biti bačena, na temelju svojih prethodnih iskustava, ali ne bi smjela u potpunosti isključiti tu mogućnost.
Zahvaljujući problemu indukcije, ljudi mogu donositi odluke na temelju ograničenih informacija, a to ih može dovesti do loših odluka. Svaki događaj koji učvršćuje zaključak uzima se kao daljnji potporni dokaz za zaključak, umjesto još jedne točke podataka koju treba razmotriti. To može stvoriti lažni osjećaj samopouzdanja. Problem indukcije također može igrati ulogu u logičkim zabludama poput uvjerenja da je uočena korelacija dokaz uzročnosti.