Proces brzog hlađenja je tehnika pripreme hrane osmišljena kako bi se ograničio rast bakterija. U stvari, proces brzog hlađenja počinje kuhanjem hrane u kratkom vremenskom razdoblju, a zatim brzim snižavanjem temperature. Proces ima učinak očuvanja hrane za kasniju pripremu u obrocima i pomaže u sprječavanju pojave bolesti koje se prenose hranom kada se hrana stvarno konzumira.
Za početak procesa brzog hlađenja, hrana se prvo kuha na temperaturi koja nije veća od 40 stupnjeva Fahrenheita (ili 4.4 stupnja Celzijusa). Budući da se potencijal za razvoj bakterija povećava na temperaturama iznad ove količine, održavanje stroge kontrole maksimalne temperature ključno je za uspjeh procesa brzog hlađenja. Vrijeme kuhanja može se neznatno razlikovati od jedne hrane do druge, ali obično je kratko.
Zatim dolazi do stvarnog hlađenja kuhane hrane. Ovaj korak u procesu brzog hlađenja može se provesti na nekoliko različitih načina. Jedan uobičajeni pristup je nasjeckanje ili narezivanje hrane na manje komade i ravnomjerno ih rasporediti u plitku tavu. Ako koristite jedan sloj, hrana će se brže ohladiti, čak i na sobnoj temperaturi.
Korištenje leda i hladne vode je još jedna opcija s procesom brzog hlađenja. Nakon što stavite narezanu ili nasjeckanu hranu u plitku posudu, stavite posudu na podlogu od leda. Led se može smjestiti u veću zdjelu ili čak u sudoper. Po želji se umjesto leda može koristiti hladna voda. Treba paziti da tava pluta i da voda zapravo ne dodiruje hranu.
Jedan uobičajeni proces brzog hlađenja koji se koristi za pripremu juha i želatina uključuje laganu promjenu recepta. Smanjivanjem količine vode koja se koristi tijekom procesa kuhanja, moguće je dodati led u pripremljenu hranu nakon završetka koraka kuhanja. Led će se brzo otopiti u juhi ili želatini i za vrlo kratko vrijeme početi hladiti hranu. Ova posebna primjena procesa brzog hlađenja obično se koristi za pripremu jela od želatine s okusom, jer omogućuje da se želatina brže stvrdnjava.