Produktivnost programiranja obično se odnosi na to koliko učinkovito programer može proizvesti kod za određeni projekt, koji se može mjeriti ili evaluirati na nekoliko načina. U prošlosti se produktivnost često temeljila na sirovom izlazu redaka koda, budući da su mnogi programi kreirani od nule i zahtijevali su mnogo programiranja. Korištenjem novijih tehnika, međutim, produktivnost se može preciznije odnositi na to koliko brzo se problemi mogu riješiti i koliko dobro programer može identificirati korisne prečace uz stvaranje izvornog koda. Produktivnost programiranja također se može odnositi na to koliko je programerov kod „čist“, s obzirom na to koliko dodatnog rada može biti potrebno za finaliziranje koda.
Izraz “produktivnost programiranja” koristi se u odnosu na računalno programiranje i koliko brzo ili učinkovito programer može stvoriti novi kod za softver. Ovaj izraz je od ogromne važnosti za razvoj softvera, jer povećana produktivnost može pomoći da se program završi brže i uz smanjenu cijenu. U prošlosti se produktivnost programiranja obično odnosila na to koliko brzo i učinkovito računalni programer može stvoriti kod. Mnogi programeri koristili su pristup “čistog lista”, u kojem je kod kreiran od nule kako bi se napravio računalni program.
Moderno programiranje, međutim, uvelike je usvojilo korištenje različitih platformi i programa koji se mogu koristiti u stvaranju novog softverskog koda. To je uvelike poboljšalo osnovnu produktivnost programiranja jer računalni programeri mogu koristiti ove platforme za brže generiranje koda na smislen način. Međutim, kako su se te promjene dogodile, produktivnost programiranja dobila je nova značenja kako bi se pratilo koliko je učinkovito računalni programer u stanju proizvesti kod za novi softver. Češće je takva produktivnost povezana s time koliko brzo programer može identificirati i riješiti probleme tijekom razvoja novog softvera i sposobnošću programera da prepozna kada se postojeći kod može koristiti, umjesto da gradi program iz “čistog lista”.
Produktivnost programiranja također treba uzeti u obzir s obzirom na kvalitetu koda koji programer stvara. Dva programera mogu raditi različitim brzinama, prvi stvara 1,000 redaka koda u tjednu, dok drugi može stvoriti samo 500 redaka koda u tom vremenu. Međutim, ti se neobrađeni brojevi ne bi trebali koristiti za procjenu produktivnosti programiranja, budući da sam kod možda nije iste kvalitete. Ako su potrebni mjeseci dodatnog rada za otklanjanje pogrešaka u 1,000 redaka koda koje je stvorio prvi programer, dok je 500 redaka koda koje je stvorio drugi programer bez pogrešaka i spremno za korištenje, onda bi produktivnost drugog programera mogla biti daleko bolja.