Profilaksa endokarditisa je prevencija bakterijske infekcije srca prije određenih vrsta izloženosti koje mogu povećati ovaj rizik. Češće se naziva bakterijski endokarditis ili BE profilaksa i vrlo je važan dio liječenja pod određenim okolnostima za određene članove populacije. Pod profilaksom se podrazumijeva poduzimanje medicinskih koraka koji su preventivni, a ne kurativni. U slučaju profilakse endokarditisa, to obično znači davanje antibiotika prije bilo kakvog liječenja koje predstavlja rizik da bakterije uđu u krvotok i dođu do srca gdje počinju rasti i ometaju rad srca (endokarditis).
Postoji određeni broj ljudi kojima je potrebna profilaksa infektivnog ili bakterijskog endokarditisa. Ove skupine uglavnom uključuju one koji imaju neki oblik srčanih bolesti ili koji su prošli određene vrste popravka srca. U ove skupine je većina ljudi s prirođenim srčanim manama, oni koji su imali operaciju ili zamjenu srčanih zalistaka, ljudi koji su primili transplantaciju srca i oni koji su u prošlosti imali slučajeve bakterijskog endokarditisa. Za prosječnu osobu sa zdravim srcem, BE profilaksa se obično ne preporučuje.
Okolnosti pod kojima osoba dobiva profilaksu endokarditisa obično su povezane s primanjem stomatološke skrbi. Budući da usta prirodno mogu sadržavati mnogo bakterija, bilo kakve posjekotine na desni mogu olakšati bakterijama da brzo uđu u krvotok. Postoje i drugi slučajevi kada se također preporučuje profilaksa endokarditisa, a to mogu uključivati osobe koje su imale medicinske zahvate na genitalijama ili mokraćnom (genitourinarnom) traktu ili na gastrointestinalnom traktu. Oni također imaju veći rizik od unošenja bakterija u krvotok.
Kako bi se izbjegao ovaj rizik, sadašnje smjernice za profilaksu endokarditisa su davanje antibiotika u jednoj velikoj dozi prije bilo kojeg zahvata koji se smatra rizičnim, otprilike sat vremena prije nego što se zahvat izvede. Specifična doza i vrsta antibiotika koji se koristi ovise o pojedincu, dobi i veličini. Donedavno su ljudi uzimali antibiotike i prije i nakon bilo kakvog zahvata, kao na primjer kada su bili na čišćenju zuba. Posljednjih godina organizacije poput American Heart Association (AHA) promijenile su ove smjernice i sada sugeriraju da je doza prije stvarno dovoljna. S obzirom na zabrinutost zbog prekomjerne upotrebe antibiotika, AHA također ima mnogo stroži jezik kada su u pitanju preporuke za profilaksu, te predlaže da ga primaju samo gore navedene skupine.
Za one koji su pod većim rizikom od bakterijskog endokarditisa, može biti zabrinjavajuće da BE profilaksa ne pokriva u potpunosti sve incidencije kada bi se infekcija mogla pojaviti. Možda je prekasno za liječenje endokarditisa nakon ozljede u ustima koja razbija kožu. Ipak, profilaksa endokarditisa može barem smanjiti rizik od infekcije kada dođe do poznatog izlaganja. Promatranje dobrog zdravlja zubi još je jedna profilaktička mjera koja može smanjiti rizik od infekcije.