Prolazni ishemijski napad (TIA) je kratka epizoda u kojoj dolazi do privremenog prekida protoka krvi u žili u mozgu. TIA se često naziva i mini moždani udar, budući da su simptomi slični onima kod pacijenata koji pati od moždanog udara. Epizode TIA služe kao pokazatelj da je pacijent u opasnosti od ozbiljnijeg moždanog udara. Svatko sa simptomima prolaznog ishemijskog napada mora odmah potražiti liječničku pomoć.
Ako se uzme kao upozorenje, prolazni ishemijski napad trebao bi potaknuti pacijenta na promjene načina života koje bi mogle spriječiti onesposobljavajući moždani udar. Simptomi nastali tijekom TIA mogu trajati od pet minuta do 24 sata, ali najčešće traju oko jedan sat. Budući da su te epizode kratkotrajne, pacijent ne trpi trajna oštećenja mozga i svi simptomi trebaju nestati.
Simptomi prolaznog ishemijskog napada mogu se pojaviti iznenada i mogu uključivati utrnulost i trnce na lijevoj ili desnoj strani tijela, kao i slabost mišića i vrtoglavicu. Pacijent također može doživjeti iznenadni gubitak vida ili imati problema s komunikacijom. Ovi simptomi su različiti i ovise o mjestu začepljene žile u mozgu.
Krv do mozga cirkulira kroz lijevu i desnu karotidnu arteriju, kao i vertebralne arterije. U bolesnika koji boluju od bolesti ateroskleroze, karotidne arterije su osjetljive na nakupljanje plaka duž unutarnjih stijenki. Plak može uzrokovati sužavanje otvora arterija. Ako se komadići plaka oslobode i pomaknu u mozak, pacijent bi mogao doživjeti prolazni ishemijski napad.
Pacijenti sa srčanim bolestima ili visokim krvnim tlakom mogu razviti krvni ugrušak u srcu koji zatim može putovati u mozak i uzrokovati TIA. Budući da je TIA privremena, krvni ugrušak se može brzo otopiti ili teći kroz žilu kako bi se omogućio povratak krvi u mozak. Važno je da liječnik utvrdi temeljni uzrok prolaznog ishemijskog napada i razvije plan liječenja.
Dijagnoza se obično postavlja uzimanjem kompletne anamneze i opisa simptoma. Računalna tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MRI) daju liječniku potpuni pregled mozga. Ultrazvuk karotidnih arterija pokazao bi nakupljanje plaka. Liječnik bi također trebao pažljivo pregledati bilo koju srčanu bolest i visok krvni tlak.
Liječenje bi najvjerojatnije uključivalo razrjeđivače krvi, kao što je aspirin, koji sprječavaju zgrušavanje trombocita u krvi. Lijekovi za snižavanje kolesterola mogu se propisati ako pacijent ima aterosklerozu. Ako je potrebno, karotidne arterije se mogu kirurški ostrugati kako bi se uklonio plak. Bilo koja temeljna bolest srca trebala bi se liječiti.
Liječnik može preporučiti razne promjene načina života koje mogu pomoći u prevenciji ozbiljnog moždanog udara. Pacijentima koji puše cigarete savjetujemo da prestanu pušiti. Prehrana s niskim udjelom masti, razvoj plana vježbanja i redovito praćenje kolesterola i krvnog tlaka pozitivne su promjene koje bi pacijentu mogle pomoći u prevenciji budućih bolesti.