Propilparaben je jedna iz obitelji kemikalija poznatih kao parabeni koji su spojevi parahidroksibenzojeve kiseline. Ostali su metil-, etil- i butilparaben. Iako se ovi spojevi javljaju prirodno – u nekim biljkama, na primjer – proizvedeni su sintetički i koriste se uglavnom kao konzervansi i antimikrobni lijekovi u kozmetici, hrani i farmaceutskim proizvodima. Propilparaben je oblik koji se najčešće koristi. Spoj ima vrlo nisku toksičnost, ali postoji zabrinutost da bi između ostalog mogao igrati ulogu u razvoju raka dojke.
Svojstva i namjene
Kozmetika, lijekovi i hrana se mogu pokvariti zbog djelovanja bakterija i gljivica ako ne sadrže konzervans ili antimikrobno sredstvo. Studije su pokazale da je propilparaben učinkovit u niskim koncentracijama. Osobito je dobar u ubijanju ili sprječavanju rasta gljivica i dobro djeluje u rasponu kiselosti koji uključuje većinu proizvoda namijenjenih za vanjsku ili unutarnju upotrebu. To, u kombinaciji s očitim nedostatkom toksičnosti za ljude i druge sisavce, i niskom cijenom proizvodnje, dovelo je do njegove široke upotrebe u raznim proizvodima.
Spoj se intenzivno koristi u kozmetičkoj industriji, a smatra se sigurnim u koncentracijama do 25%. Postao je konzervans izbora, posebno za kozmetiku na bazi vode – kao što su hidratantne kreme, šamponi, sredstva za čišćenje tuša, regeneratori i kreme za sunčanje. Mogu ga sadržavati i ruževi, puderi, maskare i sjenila.
U farmaceutskoj industriji propilparaben je uobičajeni konzervans za određene lijekove. Kao rezultat toga, ljudi se mogu apsorbirati na nekoliko načina: injekcijama, oralno ili putem čepića. Budući da ove uporabe uključuju interno uzimanje spoja, on se obično ne nalazi u koncentracijama većim od 1%. Isto vrijedi i za njegovu upotrebu u hrani.
Učinci na ljude
Ispitivanje akutnih ili kroničnih toksičnih učinaka pokazalo je da propilparaben ima nisku toksičnost za sisavce. Može biti blago nadražujuće za kožu, a postoje izvješća o alergijskim reakcijama, ali se ne smatra da izravno uzrokuje bilo kakve druge štetne učinke. Lako se apsorbira u sustav kada se uzima oralno, ali se brzo razgrađuje i obično se ne čini da se akumulira u tijelu.
Glavna zabrinutost ove tvari je da, kao i drugi parabeni, može oponašati, u određenoj mjeri, djelovanje ženskog hormona, estrogena. Iako je ključan za razvoj žene, rano izlaganje hormonu povezano je s rakom dojke, a lijekovi koji suzbijaju estrogen koriste se u liječenju bolesti. Čini se da nema izravnih dokaza koji povezuju parabene s rakom, no provedeno je niz studija koje su izazvale strah kod nekih potrošača.
U jednoj studiji, skupina britanskih istraživača testirala je uzorke tkiva uzetih od žena koje su imale kancerozne tumore dojke. Istraživači su pronašli tragove parabena u grudicama svih 20 žena. To je navelo neke ljude da se zapitaju jesu li te kemikalije uzrokovale rak.
Drugi primjeri koji izazivaju zabrinutost uključuju istraživanje iz rujna 2008. na 20 djevojaka u dobi između 14 i 19 godina. Djevojke su svakodnevno koristile više kozmetičkih proizvoda – od hidratantnih krema preko dezodoransa do šminke. U toj studiji, propilparaben je pronađen kod svake djevojke.
Moguće je da parabeni mogu utjecati i na muškarce. U jednoj studiji na mužjacima štakora koji su hranjeni ovim kemikalijama u različitim dozama, otkriveno je da se proizvodnja testosterona smanjuje proporcionalno dozi. Od 2013. nema jasnih dokaza o bilo kakvim štetnim učincima ovih tvari na ljude, a istraživanja o njima su u tijeku, ali mnogi ljudi koriste pristup “bolje biti siguran nego žaliti” i pokušavaju izbjeći proizvode koji sadrže te kemikalije.
Budući da postoji povećana svijest o tim spojevima i zabrinutost zbog njihovih mogućih učinaka, neki proizvođači kozmetike, osobito one organske prirode, traže alternativne načine kako spriječiti kvarenje svojih proizvoda ili inhibirati rast mikroba. Neki se jednostavno mogu zadovoljiti kraćim rokom trajanja, dok drugi proizvođači traže druge konzervanse. Dok ne bude dostupno više informacija, najsigurniji način bi mogao biti ograničiti izloženost parabenima.