Protekcionizam je ekonomska politika čija je svrha dobrobiti domaćim proizvođačima dobara i usluga. U zemlji s protekcionističkom politikom, domaći proizvođači su izolirani od konkurencije stranim tvrtkama nizom prepreka za uvoz. Također ih može izravno podržati vlada uz korištenje subvencija. Suprotnost protekcionizmu je slobodna trgovina, u kojoj je robi slobodno dopušteno prijeći granice. Mnoge nacije podupiru slobodnu trgovinu i radije bi da su protekcionističke ekonomske politike potpuno zabranjene. Potpisnici Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) i članovi Svjetske trgovinske organizacije (WTO), na primjer, obično su zagovornici slobodne trgovine.
Logika protekcionizma je da domaće industrije mogu patiti kada se suoče sa inozemnim uvozom koji je dostupan po nižim cijenama zbog niže cijene rada, lakše dostupnih prirodnih resursa ili stranih državnih subvencija koje pomažu proizvođačima da zadrže niske troškove. Nametanjem strogih uvoznih carina i kvota, vlada teoretski može povećati tržište za domaću robu, u osnovi zatvarajući tržište stranim proizvođačima. To je pak osmišljeno u korist domaćeg gospodarstva.
Kada su ograničenja uvoza popraćena državnim subvencijama domaćim poduzećima i državnim izvoznim subvencijama za poticanje izvoza domaćih proizvoda, protekcionizam je namijenjen domaćim tvrtkama. Međutim, to nije uvijek slučaj. Zahvaljujući nedostatku konkurencije, tvrtke mogu imati manji interes za razvoj inovativnih novih proizvoda, držeći se starih izuma i tehnologija. Također se mogu suočiti s izvoznim preprekama, jer strane zemlje često odgovaraju na protekcionizam vlastitom protekcionističkom politikom.
Pojedinačni građani također mogu patiti od protekcionizma, jer mogu otkriti da cijene roba i usluga postaju napuhane. Bez jeftine strane konkurencije, tvrtke si mogu priuštiti da naplaćuju što god žele za svoju robu i usluge, a to znači da potrošači mogu plaćati cijene koje su puno veće od onih koje plaćaju ljudi u drugim regijama svijeta. Također se mogu ljutiti zbog nedostatka inovacija ili lobirati za veću slobodu izbora između proizvoda.
Pobornici protekcionizma tvrde da može pomoći industrijama u nastajanju izolirajući ih od otvorenog tržišta dok ne budu dovoljno jake da funkcioniraju neovisno. Protekcionizam također teoretski štiti domaće zapošljavanje, potičući tvrtke na zapošljavanje u zemlji, a može se koristiti za promicanje životnih plaća i boljih beneficija za zaposlenike. Zagovornici ističu da se protekcionizam također može koristiti za pritisak na strane nacije da poboljšaju uvjete za svoje radnike.