Psihofiziologija je grana znanosti u kojoj se mogu proučavati interakcije između uma i tijela. Često povezana s alternativnom medicinom, integrirana je s tradicionalnim medicinskim tretmanima početkom 21. stoljeća; istraživanje je pokazalo povezanost između mentalnog zdravlja i mnogih tjelesnih poremećaja. U području psihofiziologije često rade liječnici opće medicine, specijalisti poput neurologa, kao i kemičari i inženjeri. Stres, tjeskoba i strah ponekad su povezani sa stanjima kao što su bolesti srca, artritis i migrenske glavobolje, uz poremećaje probavnog sustava. Medicinski tretmani mogu kombinirati terapiju lijekovima s meditacijom, terapijom masažom ili jogom, na primjer.
Istraživanja o korištenju različitih terapija, usredotočenih na um i tijelo, često su pokazala da se iscjeljenje može poboljšati kada se oboje pozabavimo. Liječenja raznih bolesti ponekad su i uspješnija. Utjecaj psihofiziologije na zdravlje može se vidjeti u reakcijama koje se često nazivaju psihosomatskim. Strah od određenih podražaja može rezultirati povećanjem broja otkucaja srca i krvnog tlaka, dok probavna funkcija može biti ugrožena. S vremenom se mogu razviti kronične bolesti, pa se nečije emocionalno stanje ponekad rješava tijekom liječenja.
Meditacija je jedna praksa koja je povezana s psihofiziologijom stresa; studije su pokazale da to može ublažiti anksioznost i depresiju. Često poboljšava zdravlje probavnog sustava, snižava krvni tlak, a može čak i smanjiti kolesterol. Terapije uma i tijela često se koriste za liječenje stanja povezanih s traumatskim iskustvima, ozbiljnim bolestima, kao i ozljedama opasnim po život. Emocionalna stanja također mogu utjecati na živčani sustav. Neuropsihologija često uključuje praćenje otkucaja srca, imunološkog odgovora i ritma spavanja u odnosu na različita emocionalna stanja.
Testovi poput elektroencefalograma (EEG), snimanja magnetske rezonancije (MRI) i kompjuterizirane aksijalne tomografije (CAT) često se koriste za praćenje zdravlja osobe. Ovi znanstveni testovi mogu se kombinirati sa znanjem o tome kako se fizička stanja mogu mijenjati s emocijama. Studije su povezale određena emocionalna stanja, poput usamljenosti, s povećanim rizikom od srčanih bolesti i produljenim posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) s crijevnim stanjima.
Razvijene su različite metode analize tjelesnog i mentalnog zdravlja. Softver se čak može koristiti za procjenu psihofiziologije osobe. Jedan program koristi sustav bodovanja koji može uključiti podatke iz testova o srcu, dišnom sustavu, moždanim valovima i o tome kako koža provodi električnu energiju. Psihofiziologija okoliša, pa čak i socijalna psihofiziologija također se može obraditi u zdravstvu. Znanstvenici na tom području često proučavaju ravnotežu između uma i tijela u preventivnoj medicini i liječenju raznih bolesti.