Psihologija osobnosti proučava tipove osobnosti, jesu li određene osobine fiksne ili promjenjive, te kako doprinose mentalnim poremećajima, kao i životnim izborima kao što su karijera i odnosi. Pojedinci koji proučavaju psihologiju osobnosti pokušavaju odgovoriti na pitanja što osobu čini jedinstvenom i različitom od drugih, kao i koje su crte osobnosti zajedničke kod različitih ljudi. Psiholozi bi tada mogli proučiti zašto su te određene osobine uobičajene. Proučavanje osobnosti također pomaže stručnjacima za mentalno zdravlje da razumiju određene misli i ponašanja koja bi osoba mogla pokazati, što bi moglo biti ključno u liječenju određenih mentalnih poremećaja.
Studij psihologije osobnosti kontinuirano se razvija na temelju novih istraživanja i razvoja u tom području. Psiholozi su često posebno zainteresirani za proučavanje je li osoba rođena s određenom osobnošću ili je može promijeniti tijekom svog života. Ova informacija povezana je i s proučavanjima genetike, jer psiholozi pokušavaju utvrditi jesu li osobine ličnosti genetski određene ili se više temelje na životnom iskustvu, ili su kombinacija oboje. Proučavanje osobnosti pojedinca može pomoći psihologu da utvrdi jedinstvene osobine, kao što su ekstrovertnost, optimizam ili visoko samopoštovanje, koje mogu utjecati na njegovo ili njezino ponašanje u određenim situacijama.
Određivanje ovih određenih ponašanja putem psiholoških testova osobnosti ponekad može ukazati na to gdje bi osoba mogla biti uspješna u određenoj karijeri. Na primjer, osoba koja je osjetljivija i introvertnija mogla bi preferirati rad iza kulisa u određenom području, dok bi se ekstrovertirana osoba mogla dobro snaći u javnoj karijeri kao što je prodaja. Iako ovi testovi osobnosti nisu uvijek 100 posto točni, neki ljudi smatraju da mogu pružiti korisne ideje ili smjernice za buduće ideje za karijeru. Često se daju u školama ili na seminarima za razvoj karijere, a čak se mogu naći i besplatno na internetu.
Psiholog fokusiran na psihologiju osobnosti također bi mogao proučavati određene tipove osobnosti. Osobnost tipa A, na primjer, ima tendenciju da bude više vođena, pod stresom osobnost, dok osobe tipa B imaju tendenciju da budu opuštenije. Ove vrste mogu dati naznake o tome kako bi osoba mogla reagirati u određenoj situaciji, vezi ili opet, o vrsti posla za koji je najprikladnija. Neki psiholozi se više usredotočuju na sveukupne tipove osobnosti, a ne na pojedinačne osobine u svrhu proučavanja misaonih obrazaca i ponašanja. Bilo koja vrsta studija može ponuditi odgovore i pomoć osobama koje pate od određenih mentalnih poremećaja.