Psihološka procjena općenito je sredstvo za procjenu psihičkog ili emocionalnog stanja osobe. Ovi se testovi mogu koristiti za pomoć u otkrivanju korijena emocionalnih problema ili dijagnosticiranju mentalnih poremećaja ako je emocionalno ili mentalno zdravlje osobe dovedeno u pitanje. Psihološka procjena često se traži u situacijama kada se utvrđivanje mentalnog ili emocionalnog zdravlja i stabilnosti osobe smatra ključnim, kao što je tijekom pravnog postupka, saslušanja o skrbništvu nad djecom ili procesa prijave za posao. Također se često koriste u akademskim uvjetima za prepoznavanje poteškoća u učenju. Ove procjene obično bi trebao provoditi samo kvalificirani psiholog, a mogu uključivati niz postupaka, uključujući testove inteligencije, testove samoprocjene, razdoblja promatranja i ispitivanje osobe koja se testira licem u lice.
Testovi inteligencije i testovi akademskih vještina često mogu biti dio psihološke evaluacije, posebno one osmišljene da identificira prepreke za studentov akademski uspjeh. Profesionalci koji provode ove vrste psiholoških evaluacija često će tražiti učenikov vlastiti doprinos o njegovom ponašanju i mogu promatrati učenika u učionici i drugim okruženjima kako bi pronašli tragove koji bi mogli upućivati na poteškoće u učenju ili mentalni poremećaj, kao što je ADD/ADHD. Mogu se provoditi i specifični testovi dizajnirani za prepoznavanje simptoma različitih poteškoća u učenju ili mentalnih poremećaja.
Za one koji doživljavaju mentalna previranja ili emocionalne uznemirenosti, psihološka evaluacija može pomoći identificirati sve mentalne poremećaje koji bi mogli uzrokovati negativne osjećaje i misli. Ove vrste evaluacija često će uključivati osobne intervjue i testove osmišljene da rasvijetle osobine karaktera, uvjerenja i svjetonazor te opće osobine ličnosti. Testovi samoprocjene često se provode adolescentima i odraslima, budući da su te osobe obično dovoljno stare da imaju svijest o vlastitom ponašanju i izražavaju se u vezi s njim. Mlađa djeca se češće ocjenjuju na temelju posebno dizajniranih testova inteligencije i drugih performansi. Mogu se izražavati na neverbalne načine, pa promatranje i razgovor licem u lice mogu pomoći psihologu za iskustvo bolje razumjeti mentalno stanje subjekta.
Mnogi ljudi koji se podvrgavaju psihološkoj evaluaciji nisu uznemireni niti imaju akademskih problema, ali iz nekog razloga moraju dokazati svoju psihijatrijsku i emocionalnu ispravnost. Roditelji koji traže skrbništvo nad djecom u brakorazvodnim slučajevima ili kandidati za određene poslove mogu biti među tim skupinama. Ljudi koji su pretrpjeli oštećenje mozga mogli bi imati koristi od temeljite mentalne procjene, koja može pomoći liječnicima razumjeti opseg deficita. Policija i sudovi često koriste ove procjene u pravnom okruženju, obično kako bi se utvrdilo jesu li optuženici sposobni za suđenje ili su mentalni problemi možda pridonijeli počinjenju kaznenog djela.