Psihoza je mentalno stanje koje uključuje ozbiljan mentalni prekid sa stvarnošću. Osobe s psihozom obično doživljavaju halucinacije, deluzije ili oboje. Halucinacije su osjetilna percepcija stvari koje ne postoje, kao što je gledanje stvari ili slušanje glasova kojih nema. Zablude su fiksna, neistinita uvjerenja, kao što je slučaj kada bolesnik vjeruje da je on ili ona bog ili da Središnja obavještajna agencija (CIA) prati svaki njegov ili njezin pokret. Psihotične epizode mogu biti posljedica brojnih drugih temeljnih mentalnih bolesti, a liječenje općenito uključuje korištenje antipsihotika.
Jedan od čestih uzroka psihotičnih epizoda je temeljna mentalna bolest, kao što je shizofrenija, bipolarni poremećaj, teška depresija ili shizoafektivni poremećaj. Ove se bolesti obično mogu učinkovito liječiti širokim spektrom antipsihotika. Nažalost, mnogi ljudi koji imaju psihotične simptome odlučuju ne uzimati svoje lijekove redovito zbog nuspojava, nedostatka sredstava za plaćanje lijekova i paranoje. Ako osoba koja iskusi ove simptome postane prijetnja sebi ili drugima, može zahtijevati prisilnu hospitalizaciju kako bi se ponovno stabilizirala uzimanjem lijekova.
Druga vrsta psihoze je uzrokovana lijekovima – stanje koje je uzrokovano akutnom intoksikacijom kemijskom tvari. Lijekovi koji su najčešće odgovorni za psihotične simptome su metamfetamini, kokain, narkotici, marihuana, alkohol i sedativi. Simptomi se obično povlače kada lijek očisti sustav pojedinca. Ponekad će pojedinci koji su ovisni o nekoj supstanci doživjeti psihotične simptome ako iznenada prestanu uzimati tu tvar i prođu kroz odvikavanje. Također, neki ljudi su vrlo osjetljivi na lijekove, pa čak i lijek koji se uzima točno onako kako je propisano može dovesti do psihotičnih simptoma kod tih osoba.
Organske bolesti mozga kao što su Alzheimerova bolest, frontotemporalna demencija i demencija Lewyjevog tijela također mogu dovesti do psihoze. Demencija Lewyjevih tijela, posebice, povezana je s detaljnim vizualnim halucinacijama. Liječenje u tim slučajevima može biti nezgodno, jer su antipsihotični lijekovi obično neučinkoviti, pa čak i štetni kod osoba s demencijom. Neki stručnjaci preporučuju da se stanje ne liječi sve dok pacijenta ne uznemiruju halucinacije i zablude. Ako osobu muče psihotični simptomi, inhibitori kolinesteraze, kao što je Aricept®, mogu pomoći u njihovom smanjenju.
Konačno, postoji korelacija između psihotičnih simptoma i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Nije poznato, međutim, je li stresni događaj koji je izazvao PTSP također prouzročio to stanje ili osobe s psihozom imaju više problema s suočavanjem s traumom. Ova druga hipoteza mogla bi značiti da je veća vjerojatnost da će oboljeli razviti simptome PTSP-a od onih bez psihoze.