Puknuti disk, koji se također naziva hernija diska ili skliznuti disk, je kada jedan od diskova koji se nalaze između kralježaka kralježnice izboči ili pocijepa. Ti se diskovi sastoje od kapsule nalik na školjku koja zatvara tvar nalik na žele poznatu kao jezgra. Djeluju na ublažavanje i apsorbiranje šoka kralježnice i s godinama su skloniji bolestima i ozljedama. Hernija diska može se pojaviti bilo gdje u kralježnici, ali se najčešće nalazi u lumbalnoj ili donjem dijelu kralježnice.
Puknuće diska najčešće je kod ljudi starijih od trideset godina jer nakon toga diskovi kralježnice počinju gubiti tekućinu kao dio prirodnog procesa starenja. To ih čini podložnijim ozljedama. Ozljeda može biti uzrokovana iznenadnim, akutnim opterećenjem na leđima, teškim pokretom uvijanja ili dosljednim pokretima i podizanjem koji kronično opterećuje donji dio leđa. To čini profesionalne vozače i fizičke radnike posebno sklonim diskus hernijama.
Liječnik će obično dijagnosticirati puknuće diska postavljanjem pitanja o pacijentovoj medicinskoj povijesti i simptomima te provođenjem fizičkog pregleda. Ponekad liječnik može napraviti magnetski odgovor (MRI) ili kompjuteriziranu tomografiju (CT) kako bi odredio točnu lokaciju i ozbiljnost rupturiranog diska te kako bi isključio druge bolesti. Ako postoji sumnja na drugo stanje, kao što je tumor, liječnici također mogu obaviti rendgenske snimke, krvne pretrage i druge pretrage kako bi istražili tu mogućnost. Diskovne hernije obično zacjeljuju same od sebe i zahtijevaju operaciju samo u malom broju teških slučajeva. Liječnici obično propisuju lijekove za smanjenje boli i otekline, laganu aktivnost za izgradnju mišića koji podupiru leđa i pomažu u sprječavanju daljnjih ozljeda.
Simptomi puknuća diska mogu varirati od jake boli do uopće bez boli, ovisno o mjestu. Ako hernija diska ne pritišće živac, možda neće stvoriti nikakvu bol, ali ako disk vrši pritisak na živac, to može rezultirati ukočenošću ili bolom. Ako se disk nalazi u vratu, bol ili utrnulost mogu se osjetiti u ramenima, prsima ili rukama. U donjem dijelu leđa može uzrokovati bol, utrnulost i/ili trnce od stražnjice, niz nogu te u gležanj i stopalo. U tom slučaju može se osjetiti i bol u leđima, iako ne tako jak kao u nozi.
U teškom slučaju zvanom sindrom cauda equina, može doći do bolova u mišićima i gubitka kontrole crijeva. Sindrom cauda equina nastaje kada je cauda equina, masa živaca ispod leđne moždine, poremećena ili onesposobljena. To može imati nekoliko uzroka, od kojih je jedan pritisak zbog rupture diska u lumbalnoj kralježnici. Sindrom cauda equine javlja se u samo jednog do petnaest posto pacijenata s hernijom diska i obično zahtijeva kiruršku dekompresiju. Ako je pojava sindroma vrlo iznenadna i akutna, smatra se hitnom medicinskom pomoći i liječnici će često izvršiti kiruršku dekompresiju unutar četrdeset osam sati kako bi spriječili trajno neurološko oštećenje.