Što je Quo Warranto?

Latinski izraz “quo warranto”, što znači “koji jamči”, često se prevodi kao “kojim autoritetom”. Izraz se odnosi na osporavanje osobe ili subjekta na temelju zlouporabe ovlasti ili da se postavlja pitanje odakle potječe ovlasti te osobe ili subjekta i jesu li legitimne ili ne. Takvi su izazovi relativno neobični, ali za njih ima mjesta u mnogim pravnim sustavima.

Podrijetlo quo warranto leže u običajnom pravu, a čini se da potječe iz 1200-ih. Te je izazove izvorno koristio kralj Edward I., koji je upotrijebio izazove autoriteta kako bi pokušao razotkriti neke od rezultata političkih intriga uobičajenih u srednjovjekovnoj Engleskoj. Povijest nekih ureda i posjeda postala je zamućena, a Edward I. želio je osporiti prava na držanje tih ureda i posjeda na temelju toga da su možda bili nepropisno držani.

S vremenom se pravo na osporavanje u sličnim situacijama proširilo na sve i učvrstilo u pravnim sustavima mnogih nacija. Pojedinačna osoba može postaviti zahtjev quo warranto ako postoji uvjerenje da se funkcija zlorabi, zanemaruje ili obnaša nepropisno. Isto tako, odvjetnici u predmetu mogu podnijeti prigovor vlasti. To se najčešće vidi u građanskim predmetima koji uključuju korporacije, u kojima odvjetnik pita djeluje li korporacija u okviru svojih ovlasti ili ne.

Taj pravni poredak nije samo zahtjev da se pokaže porijeklo nečijeg autoriteta. Kada se postavi zahtjev quo warranto, on može privremeno zaustaviti aktivnosti dok osoba ili subjekt ne utvrdi da su te aktivnosti dopuštene. Tako, na primjer, ako postoji uvjerenje da netko nezakonito obnaša političku dužnost, osoba na toj funkciji ne bi mogla poduzimati nikakve aktivnosti poput izdavanja naloga dok se ne utvrdi njezino pravo na vlast.

Ne dopuštaju sve nacije ljudima da postavljaju izazove quo warranto. Globalno, pravni sustavi su prilično raznoliki i mnogi se mijenjaju kako se donose novi zakoni i uspostavljaju presedani. Obično će odvjetnik znati je li osporavanje quo warranto zakonski dopušteno u određenoj jurisdikciji i može klijentu dati savjet o tome kako i kada ga koristiti, uz savjetovanje klijenata o tome bi li to bila učinkovita taktika ili ne.