Računalna neuroznanost je raznolika i interdisciplinarna znanost. Kombinira mnoga polja, kao što su kognitivna znanost, elektrotehnika, fizika i informatika u jedno kohezivno polje. Njegov je cilj s multidisciplinarnog stajališta objasniti niz bioloških, moždanih i neuralnih fenomena povezanih s sustavom. Informacije dobivene takvim studijama mogle bi biti korisne u budućnosti različitih medicinskih područja. Opći, vrhovni cilj računalne neuroznanosti je objasniti fenomen svijesti.
Područje ima nekoliko glavnih područja fokusa. Jedan fokus je sposobnost ljudskog mozga da razlikuje i uči. Ljudi i životinje imaju sposobnost ne samo razlikovati različite stvari, kao što su zidovi i drveće, već i razlikovati vrlo slične stvari, kao što su lica. Ljudi će i nakon nekoliko godina razdvojenosti prepoznati lice starog prijatelja u gomili. Koliko god ovo zvučalo normalno, to je zapanjujući podvig koji se neuroznanstvenici još uvijek trude razumjeti.
Ponašanje neuronskih mreža još je jedan važan fokus računalne neuroznanosti. Ovaj fokus prvenstveno koristi područje računalnih znanosti. Znanstvenici nastoje razumjeti metode i obrasce prijenosa signala kroz mozak. To je bitno za neuronsko modeliranje, stvaranje preciznih modela neuronskih interakcija u mozgu.
Pamćenje, tema koja je desetljećima zbunjivala psihologe, sastavni je dio računalne neuroznanosti. Neuroznanstvenici rade na objašnjavanju promjena koje sjećanja doživljavaju tijekom vremena. U suštini, žele u potpunosti objasniti kratkoročno, srednjoročno i dugoročno pamćenje. Trenutna studija pamćenja uglavnom se usredotočuje na sinapse, kako se one mijenjaju tijekom vremena i kako reagiraju na vanjske podražaje.
Pojedinačni neuroni glavni su predmet interesa u računskoj neuroznanosti. Mreže neurona šalju signale po cijelom tijelu. Motorni neuroni govore dijelovima tijela da djeluju, dok senzorni neuroni izvještavaju mozak o vanjskim podražajima, kao što je temperatura.
Dok su neuroni samo pojedinačne stanice, oni su izuzetno složeni. Znanstvenici počinju shvaćati da različito reagiraju na različite podražaje i da se s vremenom mogu prilagoditi ako je potrebno. Računalni neuroznanstvenici se nadaju da će objasniti ove fenomene u jednom kohezivnom neuronskom modelu.
Živčani sustav, od mozga do vrhova nožnih prstiju, godinama je izbjegavao potpuno objašnjenje. Svijest, stvar koja čovjeka uistinu izdvaja od drugih organizama, još uvijek je izvan dosega biologije ili psihologije. Računalna neuroznanost kombinira nekoliko polja kako bi objasnila ove ljudske misterije. Na kraju, polje može donijeti zaključak o samoj svijesti.