Differance je francuska riječ koju je skovao francuski filozof i dekonstrukcionist Jacques Derrida. Riječ je igra s nekoliko drugih riječi koje ilustriraju Derridaovo značenje. Koncept differance je složena teorija koja pokušava rasvijetliti način na koji se riječi koriste i kako se izvodi njihovo specifično značenje. Derrida je differance nazvao “neografizmom”, što znači izraz koji nije ni riječ ni pojam i koji se koristi za opisivanje književne ideje.
Da bi stvorio i ilustrirao pojam, Derrida je namjerno pogrešno napisao francusku riječ razlika iako se te dvije riječi izgovaraju identično. Iako su se neki kasniji kritičari vratili izvornom pravopisu, Derrida je to učinio namjerno, kako bi istaknuo ideju da slušanje riječi ne daje potpunu sliku ili značenje te da izgled može zavarati. U svojoj teoriji dekonstrukcije, Derrida je tvrdio da, budući da svaka osoba ima različita raspoloženja, pozadinu i načine doživljavanja stvari, riječ ili izbor riječi neće svakoj osobi dočarati istu ideju.
Differance je igra s francuskim glagolom differer, što znači i “odgoditi” i “razlikovati”. Derrida koristi oba ova značenja kako bi opisao svoj koncept. Kod riječi, sugerira Derrida, značenje je uvijek “odgođeno” jer jedna riječ ne može dati potpuni opis. Riječ treba druge riječi da joj daju kontekst; stoga se njegovo značenje odgađa dok se ne da više informacija. Jedan primjer argumenta “odgoditi” je riječ “kuća”. Sama po sebi, riječ daje nepotpunu definiciju. Ako kažete “moja kuća”, “Bijela kuća” ili “kuća za pse”, slika postaje potpunija.
U drugom opisu pojma, “razlikovati”, Derrida tvrdi da se posebne riječi koriste za razlikovanje određenih ideja. “Kuća”, na primjer, donosi drugačiju sliku od alternativnih riječi sa sličnim značenjem, kao što su “koliba” ili “kuća”. Specifične riječi koje koristimo utječu na sliku koju stvaramo, uzrokujući da se ona “razlikuje” od bilo koje druge verzije iste slike.
Derrida je uveo koncept differance u svojoj knjizi, Govor i fenomeni, u raspravi filozofa Edmunda Husserla. Koncept differance je Derrida nastavio istraživati, proširujući njegova značenja u intervjuima i esejima. Differance je također zamršeno povezana s Derridaovim filozofskim teorijama dekonstrukcije, koje u osnovi tvrde da ne postoji fiksirano univerzalno gledište, te da se značenjski pomaci temelje na individualnoj perspektivi.
Stanley Fish, jedan od kreatora kritike odgovora čitatelja, također je koristio taj izraz kako bi opisao kako pojedini čitatelji ili grupe čitatelja mogu imati vrlo suprotna čitanja teksta. Na primjer, postoje čitatelji koji na Huckleberryja Finna gledaju kao na priču protiv ropstva, koja nudi snažan argument za emancipaciju robova. Drugi čitatelji ili druge diskursne zajednice smatraju da je priča upravo suprotna, te su intenzivno radili na tome da se knjiga zabrani u knjižnicama i na popisima srednjoškolske lektire. Način na koji je svaka riječ uzeta, pročitana ili shvaćena učinit će izuzetnu razliku u konačnoj analizi. Prema Derridau, sva tumačenja su valjana, iako mogu izazvati frustraciju među korisnicima iste riječi ili riječi.