Recesivno svojstvo je svojstvo uzrokovano recesivnim genom, što znači da netko mora naslijediti dvije kopije gena da bi se osobina manifestirala. Nasuprot tome, dominantna osobina zahtijeva samo jednu kopiju gena. Koncept dominantnih i recesivnih osobina u genetici iznio je Gregor Mendel, znanstvenik iz 19. stoljeća kojeg se često smatra ocem genetike, zahvaljujući svom opsežnom radu na tom polju.
Kada se organizmi poput ljudi razmnožavaju, oni proizvode mlade s genetskim naslijeđem od oba roditelja, što je uzrokovano spajanjem haploidnog spermija s haploidnim jajima kako bi se stvorio diploidni organizam. U slučaju ljudi, genetski materijal je kodiran u 46 kromosoma, od kojih 23 dolazi od svakog roditelja. Svaki kromosom sadrži niz alela ili gena koji kodiraju različite informacije, od boje djetetovih očiju do načina na koji se razvijaju stopala.
Kada su aleli oba roditelja isti, kaže se da je netko homozigotan na tom alelu. Ako dijete naslijedi dva različita alela, kao što su gen za crvenu kosu i gen za smeđu kosu, kaže se da je po tom alelu heterozigotno. Kada netko naslijedi isti alel dvaput, ta će se osobina manifestirati bez obzira na to je li dominantna ili ne. Međutim, kada je netko heterozigot, jedan od alela će ostati neaktivan, a ovaj alel predstavlja recesivnu osobinu.
Gregor Mendel je veliki dio svog posla radio s graškom. Tijekom svog istraživanja naučio je da je ljubičasta dominantna osobina za boju cvijeća, što znači da cvijet mora naslijediti samo jedan ljubičasti gen da bi proizveo ljubičaste cvjetove. Bijela je, s druge strane, bila recesivna osobina, pa bi samo grašak koji je bio homozigotan s bijelom po alelu u pogledu boje cvjetova mogao razviti bijele cvjetove. Za stenografiju, usvojio je konvenciju korištenja velikih slova za označavanje dominantne osobine, a inačice s malim slovima za označavanje recesivnog, u ovom slučaju P i p za označavanje boje cvijeta.
Prisutnost recesiva objašnjava zašto dva tamnokosa roditelja mogu imati svijetlokoso dijete, jer je gen za svijetlu kosu recesivna osobina, te se stoga ne bi manifestirao kod roditelja koji su imali gen za tamnu kosu. Ako oba roditelja djeteta nose dominantne i recesivne gene, postoji 25% šanse da će dijete razviti svijetlu kosu, 50% šanse da će dijete imati tamnu kosu dok nosi alel za svijetlu kosu, a 25% vjerojatnost da će dijete biti homozigotno za tamnu kosu.