Reibekuchen je kolač od prženog krumpira koji se priprema od brašna, nasjeckanog krumpira i jaja, koji se obično jede u i u blizini rijeke koja dijeli Njemačku od Belgije. Ove palačinke od krumpira poslužuju se kao prilog uz slanu i slatku hranu. Reibekuchen se obično poslužuje za Božić, ali se jede i kao međuobrok tijekom cijele godine. Obično se prelijevaju umakom od začinjenih pirjanih jabuka nalik umaku od jabuka. Ovo jelo se može nazvati i Kartoffelpuffer.
Za izradu ovih krumpirovih palačinki krumpir se nariba, pomiješa s jajima i lukom, začini solju i paprom te oblikuju pogačice koje se prže u tavi plutajući u dubokoj posudi zagrijanog ulja. Tradicionalno, ovaj se recept priprema s najskrobnijim krumpirom. U Njemačkoj se ovo jelo najčešće radi s krumpirom Bintje, koji je sličan Yukon krumpiru. Reibekuchen palačinke su slične latkesima, tradicionalnim židovskim palačinkama od krumpira, osim što se mnoge latkes rade bez brašna. Nakon što su palačinke pečene, prije posluživanja se stavljaju na papirnate ručnike da se ocijedi višak ulja.
Bilo da se poslužuju uz slana ili slatka jela, reibekuchen se gotovo uvijek poslužuju s apfelkompottom, umakom od jabuka spravljenom od oguljenih pirjanih jabuka, šećera i začina. Apfelkompott se može kuhati dok jabuke ne omekšaju i zrnaste, ili se može izmiješati u glatki umak koji je blizak umaku od jabuka. Može se žlicom staviti na palačinke ili poslužiti sa strane kao dip.
Reibekuchen potječe i najčešće se jede u regiji koja se zove Rhineland, što se odnosi na područje blizu rijeke Rajne. Iako ova rijeka prvenstveno dijeli Njemačku i Belgiju, Rhineland također uključuje dijelove Luksemburga i Nizozemske. Reibekuchen se najčešće prodaje od strane prodavača na njemačkim događajima poput uličnih sajmova i karnevala, ali se ovo jelo često priprema i kod kuće.
Iako se palačinke od krumpira jedu tijekom cijele godine, konzumiraju se i u posebnim prilikama, poput Božića ili tijekom određenih vrsta posta. U dijelovima svijeta u kojima je reibekuchen popularan, katolici ih često jedu petkom bez mesa. U katoličanstvu, petak bez mesa, koji se naziva i post petkom, dani su suzdržavanja od mesnog mesa koji se promatraju u spomen na raspeće.