Relapsno-remitentna multipla skleroza je najčešći oblik multiple skleroze ili MS. Pacijenti s ovom vrstom multiple skleroze obično razvijaju simptome koji nestaju tijekom faze remisije i vraćaju se kasnije tijekom faze relapsa. Faze remisije mogu trajati tjednima, godinama ili čak desetljećima. Broj ciklusa relapsa i remisije obično varira od pacijenta do pacijenta.
Multipla skleroza je medicinsko stanje koje uzrokuje degeneraciju živaca u mozgu i leđnoj moždini. Pacijenti s ovim stanjem razvijaju upalu u mijelinskoj ovojnici koja prekriva živce. Mijelinska ovojnica erodira i nestaje kao posljedica ove upale, a prijenos električnih signala u zahvaćenim živcima često postaje znatno sporiji. Oštećenje živaca nastaje kako se multipla skleroza pogoršava, a pacijenti općenito imaju poteškoća sa svakodnevnim funkcijama kao što su govor, hodanje i pisanje, kao i s vidom i pamćenjem.
Relapsno-remitentni bolesnici s multiplom sklerozom mogu imati različite simptome koji mogu biti blagi, umjereni ili teški po intenzitetu. U nekim slučajevima ove bolesti zabilježeni su slabost ruku i nogu, grčevi mišića i poremećaji vida. Pacijenti s multiplom sklerozom mogu primijetiti drhtanje, vrtoglavicu i smanjenje fizičkih osjeta koje obično doživljavaju ljudi sa zdravim živčanim sustavom. U nekim slučajevima, relapsno-remitentni pacijenti s multiplom sklerozom razvijaju depresiju, paranoju i nekontrolirane emocionalne izljeve kao što su plač ili smijeh.
Bolesnici s relapsno-remitentnom multiplom sklerozom imaju simptome koji se s vremenom obično povećavaju, a liječnik ih ne može procijeniti tek mjesecima ili godinama nakon početka simptoma. Liječnici obično daju pacijente da se podvrgnu medicinskim testovima kako bi izmjerili opseg oštećenja živaca od multiple skleroze. Testovi magnetske rezonancije mozga često daju detaljne slike napredovanja bolesti. Elektrofiziološkim testom mjeri se brzina živčanih impulsa, a laboratorijskom analizom cerebrospinalne tekućine mogu se identificirati antitijela povezana s multiplom sklerozom.
Mnogi neurolozi liječe relapsno-remitentnu multiplu sklerozu lijekovima koji modificiraju bolest kako bi usporili napredovanje stanja i smanjili buduće recidive. Bolesnici mogu primati kortikosteroidne lijekove za ublažavanje boli i drugih tjelesno onesposobljavajućih simptoma. Neki pacijenti s multiplom sklerozom imaju manje relapsa i dulja razdoblja između relapsa kada primaju lijek s interferonom. Liječnici također mogu propisati druge lijekove za borbu protiv recidivirajućeg i remitentnog oblika multiple skleroze, ovisno o individualnim potrebama određenog pacijenta.
Neki pacijenti s multiplom sklerozom razvijaju i druge oblike bolesti osim relapsno-remitentne multiple skleroze. Bolesnici s relapsno-remitentnom multiplom sklerozom mogu razviti sekundarno-progresivnu multiplu sklerozu, oblik ovog poremećaja koji obično uključuje manje recidiva u kombinaciji s povećanjem razine pacijentove tjelesne invalidnosti. Pacijenti s primarno progresivnom multiplom sklerozom obično doživljavaju postupni i kontinuirani pad svojih tjelesnih sposobnosti bez ciklusa remisije i recidiva. Drugi oblici bolesti općenito se javljaju rjeđe i mogu uzrokovati neuobičajeno blage simptome ili nenormalno brzo napredovanje multiple skleroze.