Što je respiratorna insuficijencija?

Respiratorna insuficijencija je opći medicinski izraz koji se koristi za kategorizaciju svake bolesti u kojoj pluća ne mogu pravilno funkcionirati. Upijanje kisika i uklanjanje ugljičnog dioksida, koji su normalne funkcije pluća, mogu biti inhibirane ili usporene, što rezultira umorom, poteškoćama s disanjem ili čak ozbiljnim zdravstvenim problemima kao što su srčani udari. Mnoge vrste respiratorne insuficijencije, kao što su astma i alergije, prilično su česte. Može se dijagnosticirati kod kuće, mjerenjem vitalnih pokazatelja kao što je krvni tlak, ili ga mogu dijagnosticirati kardiolozi i drugi medicinski stručnjaci. Preporuča se da osobe s rizikom od razvoja bilo koje vrste respiratorne insuficijencije održavaju zdrave prehrambene navike, redovito vježbaju i izbjegavaju pušenje, iako neke bolesti mogu biti nasljedne.

Neki od najčešćih tipova respiratorne insuficijencije su astma, alergije, emfizem, bronhitis i sinusitis. Rak pluća je još jedna vrsta, koja se može spriječiti izbjegavanjem pušenja. Apneja u snu može se spriječiti održavanjem odgovarajuće težine i redovitim vježbanjem. Pridržavanje zdrave prehrane posebno je važno, bez obzira na metabolizam pojedinca. Hrana bogata kolesterolom može biti štetna za zdravlje srca, čak i kod onih koji su inače zdravi, redovito vježbaju ili imaju mršavu građu.

Postoji nekoliko mogućih uzroka respiratornih problema osim pušenja i pretilosti. Na primjer, alergije i astma mogu biti nasljedne. Drugi uzroci mogu uključivati ​​rijetka stanja kao što su abnormalnosti mišića i kostura.

Simptomi respiratorne insuficijencije mogu biti blagi ili teški. Razdražljivost i zbunjenost su česte. Umor je također čest, osobito nakon čak i laganog vježbanja. Teško ili otežano disanje jedan je od najočitijih znakova, a neki ozbiljni rizici uključuju srčani i moždani udar. Visok krvni tlak značajan je pokazatelj lošeg zdravlja dišnog sustava.

Dijagnoza se može prakticirati kod kuće uz pomoć mjerača krvnog tlaka. Za pouzdaniju dijagnozu preporuča se potražiti pomoć od stručnjaka. Kardiolozi, plućni specijalisti i kliničari za lipidologiju mogu biti u mogućnosti ispravno dijagnosticirati pati li pacijent od respiratorne insuficijencije i od koje vrste boluje. To može pomoći pacijentu da izbjegne pogrešnu dijagnozu druge ozbiljne bolesti sa sličnim simptomima, kao što su hipertenzija, dijabetes ili čak depresija.

Pretilost je jedan od najčešćih čimbenika rizika za razvoj respiratorne insuficijencije. Dodatna tjelesna težina stvara veliki pritisak na unutarnje organe, uključujući pluća. Uobičajene respiratorne bolesti koje proizlaze iz pretilosti uključuju apneju u snu i sindrom pretilosti-hipoventilacije.

Ponekad se ova dva stanja javljaju zajedno, što rezultira ozbiljnijom zdravstvenom opasnošću. Operacija želučane premosnice često se preporučuje pacijentima koji ne mogu pravilno upravljati težinom kako bi se izbjegle ovi respiratorni problemi i drugi zdravstveni problemi.