Retorička izjava je obično tvrdnja koja koristi uređaje ili metode koje se često nalaze u retorici kako bi postala značajnija ili uvjerljivija. To može uključivati korištenje različitih uređaja koji uspostavljaju veze između različitih ideja, kao što su alegorija ili metafora, ili koji stvaraju utjecaj pretjerivanjem. Postoje određeni koncepti koji se često nalaze u ovoj vrsti izjave, uključujući korištenje etosa, patosa i logosa u argumentu. Retorička izjava se također može odnositi na vrstu pitanja koja nije namijenjena da izazove ispravan odgovor, često se naziva “retoričko pitanje”.
Korištenje retorike prilično je uobičajeno u pogledu formiranja uvjerljivog i snažnog argumenta ili prijedloga ideja. Retorička izjava često uključuje korištenje različitih sredstava koja mogu ojačati argument ili dati veću težinu onome što netko iznosi. Na primjer, upotreba alegorije i metafore prilično je uobičajena u retoričkim izjavama. Alegorija je korištenje jedne priče ili ideje za predstavljanje druge, kao što je bajka u kojoj životinje djeluju na način koji predstavlja osobnosti različitih ljudi. Metafore uspoređuju jednu stvar izravno s drugom i mogu se naći u izjavi poput “Ovaj rat je kuga na Zemlji”.
Retorička izjava također može koristiti druge načine kao što su hiperbola i anafora kako bi se izgradio uvjerljiviji i snažniji argument. Hiperbola je korištenje pretjerivanja kako bi se istaknula poanta, kao što je uobičajena fraza poput “Tako sam gladan da bih mogao pojesti konja”. Anafora je, s druge strane, posebna strukturalna naprava u kojoj se fraza ponavlja na početku uzastopnih rečenica. To stvara paralelnu organizaciju ovih izjava i čini ukupnu vezu i značenje između njih jasnijim.
Također postoje tri uobičajena aspekta argumenta koji često mogu koristiti retoričku izjavu za izražavanje svakog od njih. “Etos” je pojam koji se odnosi na etički ili moralni karakter osobe koja govori, a obično se utvrđuje kroz izjave o pozadini i vrijednosti govornika. To često prelazi u “patos”, što je apel na emocije koje govornik stvara da se poveže s publikom na podsvjesnoj razini. Kada se te veze uspostave, govornik obično prelazi u “logos”, što je upotreba logike i razuma za pružanje konačnog dokaza za argument.
Izraz “retorička izjava” također se može koristiti za označavanje izraza koji se postavlja kao pitanje, ali na koji se ne želi odgovoriti. Ove vrste pitanja često se koriste u argumentima za označavanje određene ideje. Netko tko na pitanje odgovara s “Kako da znam?” obično zapravo ne postavlja pitanje. Ovo je retorička izjava koja ima za cilj da naznači: “Ne znam”, ali koristi oblik pitanja da uokviri odgovor na obrambeniji način.