Rezerviranje za gubitke po kreditima je stavka u računu dobiti i gubitka banke koja uključuje gubitke pretrpljene kada osobe ili subjekti koji posuđuju od banke ne ispunjavaju svoje zajmove. Ovo nije gotovinski trošak, već trošak koji se dodaje bančinoj zaradi za iskupljenje takvih gubitaka. Korištenjem rezerviranja za gubitak kredita, banka osigurava da ima dovoljno kapitala da preživi neispunjene kredite. Iznos rezerviranja trebao bi biti proporcionalan rizičnosti kredita koje je banka ponudila i ukupnoj snazi gospodarstva.
Malo je vjerojatno da banka svojim klijentima može ponuditi širok izbor zajmova, a da neki od tih klijenata ne otplate dio ili sve svoje zajmove. Banke shvaćaju da im mali postotak njihovih klijenata neće uspjeti vratiti ili će im možda vratiti sporije nego što je prvo određeno. Kako bi objasnile ove okolnosti, banke u svoj račun dobiti i gubitka uključuju rezerviranje za gubitke po kreditima, što je negativna naknada za zaradu prije oporezivanja koja je namijenjena simulaciji financijskog udara ovih neisplaćenih kredita.
Banke koriste iskustvo koje su imale na tržištu kako bi odredile koliki dio rezerviranja za kreditne gubitke trebaju uključiti u svoje računovodstvo. Na primjer, banka A očekuje zajam od oko 1,000,000 američkih dolara (USD) u određenoj godini. Dosadašnja iskustva pokazuju da u prosjeku oko 2 posto kredita koje je banka ranije nudila nije otplaćeno. U tom slučaju, banka može uključiti pričuvu od 20,000 USD, što je 2 posto od 1,000,000 USD, u račun dobiti i gubitka kako bi se pripremila za očekivane gubitke.
Navedeni primjer je pojednostavljen, a većina banaka morat će uzeti u obzir mnoge druge čimbenike pri određivanju rezerviranja za kreditne gubitke. Ako banka ima naviku davati rizične kredite, tada bi trebala imati prilično visoku pričuvu kako bi svoje rezerve nadopunjavala u slučaju višestrukih neplaćanja. S druge strane, banka koja je posebno konzervativna u pogledu vrsta kredita koje nudi i klijentele koje ti krediti privlače ne mora imati relativno visoke pričuve.
Osim toga, sveobuhvatna gospodarska klima također može utjecati na to koliko je banci potrebno za rezerviranje za gubitak kredita. Kada banka odustane od primanja svoje otplate zajma, to je poznato kao otplata. Nakon razdoblja recesije, banke često primaju plaćanja za te otplaćene kredite kako se gospodarstvo oporavlja, a zajmoprimci počnu vraćati svoje financijske temelje. Ovi naplaćeni zajmovi mogu se koristiti za jačanje rezerve banke za kreditne gubitke i omogućavanje agresivnijeg kreditiranja.