Riječ “katolik” potječe od grčke riječi za “univerzalni”. U svom najosnovnijem obliku, biti katolik znači pripadati univerzalnoj crkvi, koja, u teoriji, obuhvaća cijelo kršćanstvo. Međutim, zbog brojnih raskola koji su zahvatili povijest kršćanske vjere, rimokatolicizam je nužno dobio određenije značenje.
Rimokatolicizam se definirao kao kršćanska crkva u punom zajedništvu s rimskim biskupom, inače poznatim kao Papa u Vatikanu. To je jedna od najstarijih postojećih kršćanskih crkava, a trenutno je i najveće tijelo organizirane religije na svijetu. Svoje korijene vuče do izvorne crkve koju je utemeljio Isus Krist.
Kao i većina kršćanstva, kamen temeljac katoličke vjere je uskrsnuće Isusa Krista. Vjernici vjeruju da je Krist uskrsnuo od mrtvih trećeg dana svoje smrti i uzašao na nebo, tijelom i dušom. Rimokatolici vjeruju da je spasenje čovječanstva zasluženo konačnom Kristovom žrtvom, te da je kroz uskrsnuće i uzašašće On otvorio vrata čovječanstvu za ulazak u nebo.
Možda je obilježje koje odvaja rimokatolicizam od ostalih denominacija kršćanske vjere njihovo uvjerenje da je Papa nepogrešivi vođa, u izravnoj liniji od Petra, apostola Isusa koji je nazvao “stijenom” na kojoj će biti izgrađena Crkva. Zajedno s papom, Rimokatoličkom crkvom upravljaju biskupi u kolegiju kardinala. Biskupi ili kardinali zaduženi su za duhovno vodstvo svojih zajednica i rasprostranjeni su po cijelom svijetu. Te su zajednice razbijene na župe, koje vode svećenici. Katolici vjeruju da su biskupi nasljednici Isusovih dvanaest apostola.
Katolicizam također poziva na vjeru u ono što naziva božanskim misterijama, čija neka načela drugi kršćani ne prihvaćaju. Božanske misterije uključuju nauk o Svetom Trojstvu, koji kaže da postoje tri osobe u jednom Bogu – Bog Otac, Bog Sin i Bog Duh Sveti ili Duh Sveti. Također uči da je sveta euharistija zapravo tijelo Kristovo, a ne samo simbol, štovanje Marije kao Majke Božje, štovanje svetaca i prakticiranje sakramenata ili svetih otajstava.
Sakramenti katolicizma uključuju krštenje, krizme, svetu euharistiju (primanje pričesnice), pokoru (odlazak na ispovijed, bolesničko pomazanje ili sveto pomazanje, sveti red (ulazak u svećenstvo ili redovništvo) i ženidbu. Uobičajeno se vjeruje da se sakramenti nadovezuju jedan na drugi. Na primjer, najosnovniji sakrament katoličanstva je onaj krštenja. Bez njega se uopće ne može smatrati katolikom i ne bi mogao pristupiti drugim sakramentima.