Rizling je bijelo grožđe koje se koristi u proizvodnji bijelog vina diljem svijeta. Poput donekle sličnog gewurztraminera, rizling se smatra izvrsnim početnim vinom za one koji su zainteresirani za razvoj svojih paleta ili uvažavanje bijelog vina. Rizling je, više od bilo kojeg drugog vina, stekao nezasluženu negativnu reputaciju. Po mišljenju mnogih poznavatelja, spada među najfinije bijelo grožđe, a ipak se u glavama mnogih demonizira kao dosadno, bolesno-slatko vino malog ili nikakvog karaktera.
Ovaj tužni razvoj događaja može se izravno povezati s dva glavna uzroka. Prvo, i najvažnije, naziv rizling korišten je za označavanje niza drugih sorti grožđa, a sve su one daleko niže kvalitete od samog rizlinga. To uključuje grožđe poznato kao Welschriesling, Laski Rizling, Clare Rieslin, Lustomer Riesling i druga toliko brojna da se ne mogu sve spomenuti. Ova promjena imena dovela je mnoge vinopije do užasnih iskustava s vinom koje su tada u svom sjećanju označili kao rizling – povezujući te razumljivo negativne osjećaje s nevinim Johannisberg rizlingom. Drugo, donedavno je najveći dio izvezenih rizlinga bio iz Njemačke, a većina njih bila je pretjerano slatka, prilično prazna ponuda namijenjena distribuciji na masovnom tržištu, a ne da se pokažu vrline ovog iznimnog grožđa.
Pravi rizling je, međutim, užitak bijelog vina. Više od gotovo bilo kojeg drugog bijelog vina, ima potencijal da odleži tijekom dugog vremenskog razdoblja i preobrazi se u istinski plemeniti primjerak – u rangu čak i s crvenim Bordeauxom. Rizling, kao i gewurztraminac, ima iznimnu sposobnost da preuzme osebujne okuse svog lokalnog okoliša i vremenskih uvjeta te ih kroz vino prenese na one koji piju. Ova komunikacija terroira jedan je od ključnih elemenata velike proizvodnje vina, a rizlingova sposobnost da to učini uz relativno malo nagovaranja ogromna je blagodat za grožđe.
Rizlinzi najčešće imaju voćni okus sa zdravom dozom kiselosti, ponegdje i metalnim tonovima. S vremenom se voće pomalo povlači sa slatkoćom vina, ostavljajući tarter vino. Pred kraj svog životnog vijeka, rizling počinje poprimati aromu blagog petroleja i minerala. Rizling je jedno od onih bijelog grožđa, osjetljivog na plemenitu trulež botritisa, od kojeg se prave iznimno slatka desertna vina koja su u nekim krugovima vruća stavka. Doista, rizling je bio grožđe s kojim je botritis prvi put otkriven krajem 18. stoljeća, a ovi rizlinzi kasne berbe često su među najskupljim u nizu.
Rizling preferira hladnije klime, otuda njegova popularnost u Njemačkoj i regiji Alsace u Francuskoj. Također se uzgaja u dijelovima Kalifornije, dolinama Eden i Clare u Australiji, te malim dijelovima Južne Afrike i Novog Zelanda. Iako rizling još uvijek ima neke klevete koje treba riješiti, čini se da je njegova popularnost ponovno u porastu u Sjedinjenim Državama, a sve više ljudi počinje shvaćati da ovo grožđe nije namijenjeno samo za proizvodnju vina pogodnih za desert, već roditi uistinu iznimna bijela vina vrijedna usporedbe s bilo kojim od velikana.