Savezna izjava pod prisegom je izjava pod zakletvom podnesena ili dostavljena uredu koji ima saveznu vlast u nekoj nadležnosti ili području odgovornosti, kao što je savezni sud ili tijelo za prikupljanje poreza. Sam izraz izjava pod prisegom dolazi iz srednjovjekovnog latinskog i znači, “onaj koji je prisegnuo”. Stoga je savezna izjava pod zakletvom obrazac, pismo ili drugi pisani instrument podneseni uredu savezne vlade koji nosi neku izjavu ili skup činjenica za koje se autor zakleo da su istinite pod prisegom.
Mnogi smatraju pravnim dokumentom koji se koristi samo u sudnici, savezna izjava pod zakletvom zapravo može biti bilo koja pisana izjava koju osoba ili organizacija podnosi bilo kojem saveznom tijelu. Na primjer, potpisivanje izjave date saveznom službeniku za provedbu zakona, kao što je savezni maršal, i zakletva da je istina zapravo je savezna izjava pod zakletvom i sa sobom nosi sve iste pravne posljedice kao da je data federalnom sud. Potpisivanje federalne porezne prijave kojom se zaklinje da su informacije sadržane u njoj istinite također je oblik savezne izjave.
Kada se tužba podnese saveznom sudu, savezna izjava pod zakletvom obično prati podnošenje. Ova izjava pod zakletvom obično izlaže tužiteljev slučaj i, nakon zakletve da je istinita, pokreće pravni postupak. Kako predmet napreduje, mogu se uvesti i druge izjave pod zakletvom. Primjeri toga mogu biti izjave okrivljenika ili drugih koji se zaklinju da je slučaj neutemeljen ili izjave pod zakletvom koje pružaju činjenične dokaze pojedinaca ili organizacija za koje obje strane prihvaćaju da su činjenične bez izravnog svjedočenja u sudnici. Postoje i slučajevi u kojima se savezna izjava pod zakletvom uvodi u dokaze umjesto izravnog svjedočenja kako bi se zaštitio identitet pojedinca čija bi dobrobit mogla biti ugrožena ako se njegov ili njezin identitet sazna.
Savezna izjava pod zakletvom obično je napisana u određenom formatu zbog pravne uniformnosti, iako ne mora nužno biti tako. Ovaj format obično počinje izjavom koja se zove početak, koja identificira suradnika, osobu koja daje izjavu i razloge zbog kojih se izjave daju. Slijede izjave, koje predstavljaju popis izjava ili činjenica sadržanih u dokumentu koji su obično numerirani radi jasnoće.
Nakon tvrdnji slijedi izjava o činjenicama, koja jasno kaže da su navedeni navodi istiniti i činjenični, prema najboljem saznanju afiranta. Također priznaje da će davanje bilo kakve lažne izjave u izjavi pod zakletvom nositi sa sobom optužbu za krivokletstvo. Konačno, ovjeru, koja se u nekim pravnim jurisdikcijama naziva jurat, na dokument primjenjuje treća strana, kao što je javni bilježnik ili sudski službenik. Navodi niz relevantnih činjenica u vezi s prisegom, uključujući tko je dao izjave u izjavi pod zakletvom, tko je dao zakletvu kojom se izjava pod zakletvom proglašava istinitom, tko je dao prisegu, tko je svjedočio davanju prisege, kada je prisega prisegnula i gdje je bio zaklet.