Scareware se odnosi na lažne prodajne taktike osmišljene da zastraše korisnika da pomisli da njegovo ili njezino računalo sadrži kritične pogreške ili viruse koji se moraju odmah popraviti. Za cijenu, scareware oglasi nude trenutno rješenje u obliku softvera za preuzimanje. U nekim slučajevima ovaj softver je bezopasan, u drugim slučajevima softver namijenjen ispravljanju nepostojećih pogrešaka zapravo je špijunski softver ili neki oblik zlonamjernog softvera, koji dvaput žrtvuje potrošače.
Oglas zastrašujućih programa može se pojaviti u bilo kojem trenutku tijekom krstarenja webom. Oglas može nalikovati Microsoftovom prozoru ili može pokrenuti stvarni prozor, navodeći ljude da vjeruju da poruku generira njihov vlastiti operativni sustav. Skočni prozor upozorava korisnika da je računalo ugroženo na jedan ili više načina i da je potrebno popraviti. Upozorenje može navoditi viruse ili pogreške sustava kao što su pogreške registra. Klikom na gumb “U redu” korisnik će odvesti na mjesto za preuzimanje kako bi kupio “popravak”.
Redovito skeniranje legitimnim softverom dio je rutinskog održavanja računala. Skeneri registra tražit će napuštene pokazivače, vrijednosti koje nedostaju, deinstalirane ostatke i druge dijelove netočnih podataka koji mogu usporiti performanse. Mnoge web stranice koriste online skenere koji će pročešljati registar posjetitelja tražeći probleme. Problemi s registrom mogu se pronaći u gotovo svakom skeniranju, a većina pogrešaka ne znači ništa više od održavanja. Web-stranice posvećene prodaji zastrašujućeg softvera koriste internetske skenere koji će prijaviti nepostojeće probleme predstavljajući ih kao iznimno kritične, potičući žrtvu da kupi softver kako bi izbjegla određenu katastrofu.
Microsoft™ Corp. ima malo tolerancije prema taktikama zastrašivanja koje se loše odražavaju na njegove operativne sustave (OS-ove), što ih čini ranjivijim nego što zapravo jesu. Godine 2005. Microsoft je udružio snage s državom Washington kako bi tužio Secure Computer za Spyware Cleaner, zastrašujući softver koji je lažno prijavio prisutnost špijunskog softvera. Podmirenje odijela koštalo je Secure Computer milijun američkih dolara. U rujnu 2008. softverski div ponovno je udružio snage s Washingtonom kako bi imenovao nekoliko navodnih scareware tvrtki u sličnom odijelu za zastrašivanje.
Kako biste izbjegli da budete na meti zastrašujućih tvrtki, koristite blokator skočnih prozora konfiguriran za blokiranje web-mjesta trećih strana. Ako koristite XP SP1, nadogradite na SP2 ili onemogućite Windows Messenger (u odnosu na Windows Live messenger), jer to može biti ulazna točka za zlonamjerne skripte. Ako želite koristiti mrežni skener, potražite preporuke iz renomiranih izvora kao što su PCWorld ili Tom’s Hardware. Još bolje, preuzmite pouzdani skener i koristite ga sa svog tvrdog diska. Ako prakticirate dobre navike održavanja i imate pokrenute uobičajene programe skrbnika, nemate malo razloga za strah od infekcija ili pogrešaka.
Ako se skočni prozor ipak pojavi, trebao bi biti generiran iz jednog od vaših instaliranih programa. Vatrozidi, antivirusni programi, anti-spyware i čistači registra koriste skočne prozore upozorenja koji uključuju naziv programa kako bi identificirali koji softverski program upozorava. Ako je skočni prozor pravo upozorenje sustava Windows, vjerojatno će samo upozoriti da se program mora zatvoriti ili da se dogodila neka neočekivana funkcija. Ovo su informativni skočni prozori, a ne ‘lijekoviti’. Automatsko ažuriranje sustava Windows, ako je omogućeno, može preporučiti korisniku preuzimanje zakrpe ili nadogradnje, ali zakrpa bi trebala biti besplatna od Microsofta.