Mediji su skovali izraz “sedam novih smrtnih grijeha” kako bi opisali neke primjere društvenih grijeha koje je izrekao biskup Gianfranco Girotti 9. ožujka 2008. Mnogi katolici bili su frustrirani ovom karakterizacijom, tvrdeći da grijesi navedeni u članku jedva da su novi , te da je Crkva zapravo stoljećima osuđivala te aktivnosti. Međutim, čini se da se izraz “sedam novih smrtnih grijeha” ulovio, a svakako je privukao pažnju Katoličke crkve i Pape, koji su istaknuli da su mnogi ljudi, uključujući kršćane, počeli voditi sekularniji i sebičniji život u 20. stoljeća.
Prije nego što uđemo u sadržaj sedam novih smrtnih grijeha, moglo bi pomoći ukratko raspraviti o prirodi grijeha u Katoličkoj crkvi. “Smrtni” ili smrtni grijesi su grijesi koji moraju biti oprošteni prije smrti, kroz ispovijed i pokoru. Sedam novih smrtnih grijeha o kojima raspravlja biskup Girotti su ono što je poznato kao “društveni grijesi”, različiti od individualnih grijeha. Društveni grijesi odražavaju kolektivni neuspjeh od strane društva; neki primjeri uključuju ugnjetavanje siromašnih, rasizam i seksizam. Za razliku od individualnih grijeha, društveni grijesi uključuju mnoštvo sebičnih i složenih odluka i zahtijevaju promjenu društvenih percepcija kako bi se promijenila.
U intervjuu biskupa Girottija naveo je sedam društvenih grijeha koji odražavaju promjenjivo lice društva; neke od stvari na njegovom popisu su drevni problemi, dok druge odražavaju probleme 20. i 21. stoljeća koji ne bi pali na pamet ranoj crkvi. Naveo je te grijehe kao primjere, ilustrirajući složenu prirodu vjere i grijeha te ohrabrujući katolike da razmišljaju o ulozi društvenih grijeha u vlastitim životima. Značajno je da se sedam novih smrtnih grijeha pojavilo tijekom korizme, tradicionalnog vremena introspekcije i razmišljanja.
Na popisu biskupa Girottija nalaze se: zagađivanje prirodnog okoliša, prekomjerno gomilanje bogatstva, genetska manipulacija, nanošenje siromaštva, kršenje prava ljudske prirode, korištenje i trgovina drogom, te moralno diskutabilni eksperimenti. Pitanja poput nanošenja siromaštva i gomilanja bogatstva bila su dio kršćanskog vjerovanja stoljećima, a sam Krist je zagovarao život poniznosti i osuđivao ljude koji su se obogatili radi bogatstva. Kršenje prava ljudske prirode također je prastaro pitanje, jer Crkva potiče ljude na odgovornost jedni prema drugima i svojoj zajednici.
Ostala pitanja poput moralno diskutabilnih eksperimenata i genetske manipulacije nova su za Crkvu i bila su tema rasprave. Ljudsko kloniranje, na primjer, moglo bi se smatrati moralno diskutabilnim eksperimentom, a Crkva je i ranije davala mišljenja o tom pitanju; genetska manipulacija također se promatra kao suprotna vrijednostima Crkve. Onečišćenje okoliša može se činiti iznenađujućim uključivanjem, ali se vraća na koncept društvene odgovornosti, s time da Crkva prepoznaje da ljudi moraju održavati prirodni okoliš kao dio predanosti svijetu u cjelini. Korištenje i trgovina drogom također je iznimno štetna za mnoga društva.
Popis od sedam novih smrtnih grijeha osmišljen je kako bi potaknuo introspekciju o vjeri i podsjetio ljude da društveni grijesi mogu biti vrlo opasni. Crkva se također nadala da će to potaknuti veći interes za ispovijed i odrješenje koje bi možda moglo imati dalekosežan društveni utjecaj.