Što je seizmologija?

Seizmologija je proučavanje seizmičkih valova, koji se također mogu nazvati udarnim valovima. Seizmički val je energija koja se kreće kroz Zemlju kao posljedica potresa. Seizmologija je grana geofizike. Ova grana znanosti može biti korisna u pružanju informacija o potresima, strukturi Zemlje i aktivnostima koje se događaju u unutarnjim slojevima Zemlje.

Znanstvenici koji se bave proučavanjem seizmologije nazivaju se seizmolozima. Obično se bave učenjem o potresima i njihovom utjecaju na Zemlju. Proučavajući trenutnu seizmičku aktivnost i prošle seizmičke aktivnosti, mnogi se nadaju da će moći predvidjeti, a možda čak i kontrolirati buduće potrese.

Neke seizmičke valove ljudi na Zemljinoj površini mogu osjetiti, a neke ne. One koje se mogu osjetiti često uzrokuju štetu, a ponekad i smrt. Seizmolozi u svom radu koriste posebne instrumente koji se nazivaju seizmografi. Ovi strojevi snimaju seizmičke valove. Obično su sposobni detektirati i pojačati najmanje pokrete tla.

Proučavanje seizmologije općenito uključuje dvije vrste udarnih valova. Postoje potisni valovi, također poznati kao P valovi, koji nastaju kada se unutarnja Zemljina struktura pomiče naprijed. Zatim, tu su torzijski valovi, koji se često nazivaju S valovi, koji nastaju kada se čestice uvijaju između klizećih unutarnjih struktura. Pristup karakteristikama kao što su vrijeme i brzina ovih valova može omogućiti seizmolozima da dobiju vrijedne informacije kao što su udaljenost ili jačina potresa.

Seizmologija je zaslužna za otkrivanje mnogih važnih stvari koje ljudi trenutno znaju o Zemlji. Postoje područja, na primjer, koja se smatraju središtima potresa, gdje se vjeruje da se potresi događaju. Vjeruje se da su svi oni točno identificirani i mapirani.

Razvijene su jake teorije poput one o tektonici ploča. Teorija tektonike ploča kaže da se Zemljina kora sastoji od brojnih velikih i malih ploča. Vjeruje se da se potresi događaju tamo gdje se te ploče pomiču jedna pored druge.
Seizmologija je također zaslužna što je ljudima dala točnu bazu znanja o unutarnjim slojevima Zemlje. Svaki od slojeva Zemlje, na primjer, identificiran je i imenovan. Zabilježene su i njihove udaljenosti od površine.
Znanja do kojih se došlo kroz seizmologiju i korišteni instrumenti važni su za više od prikupljanja informacija. Znanstvenici su u nekoliko navrata uspjeli predvidjeti nadolazeći potres. Sada mnogi seizmolozi ponovno stvaraju potrese u nadi da će jednog dana njihovo znanje i alati pružiti rješenja koja mogu kontrolirati te prirodne pojave.