Pasivno pušenje je izloženost nepušača dimu cigareta ljudi koji puše oko njih. Procjenjuje se da više od 300 ljudi umre od raka pluća svake godine zbog njegovih posljedica. Pasivno pušenje još je opasnije od izravnog pušenja. Pušenje ispušta 4,000 kemikalija u zrak, istu količinu koju osoba primi direktnim udisanjem, ali budući da može biti više od jedne osobe koja puši, ovaj dim može uključivati veću količinu tih kemikalija.
Kada pušač spali cigaretu, obično udiše samo oko 30 sekundi ukupno, ali cigareta gori otprilike 10 minuta. Nepušač je stoga također izložen dimu cigareta i kemikalijama tijekom ovog vremena. Otprilike 50 kemikalija koje se nalaze u dimu su kancerogeni, a upravo oni uzrokuju rak.
Slike pokazuju da pasivni dim sadrži dva puta veću količinu katrana u udahnutom dimu. To je zato što dim u zraku gori sporije. Također sadrži pet puta veću količinu ugljičnog monoksida, što uzrokuje smanjenje količine kisika u krvi.
Osim smrti, udisanje pasivnog dima ima mnogo kratkoročnih učinaka. To uključuje kašalj i grlobolju, glavobolje, povišen krvni tlak, ubrzan rad srca i iritaciju očiju. Dim također doprinosi većem riziku od srčanih bolesti i astme.
Dugoročni učinci udisanja pasivnog dima uključuju moždane udare i bolesti srca. Također uzrokuje rak pluća i druge povezane karcinome, a smanjuje sposobnost tijela da uzima kisik. Djeca koja su izložena dimu cigareta imaju visok rizik od razvoja astme i vjerojatno će patiti od drugih poteškoća s disanjem.
Mnoge zemlje diljem svijeta zabranile su pušenje u svim javnim zatvorenim prostorima kako bi se suprotstavili ovim zdravstvenim rizicima. Restorani, barovi i noćni klubovi zabranjuju pušenje u svojim prostorima u zemljama kao što su Škotska i Irska, a 2007. slijedi Engleska. U Sjedinjenim Državama, New York je od 2005. godine zabranjen pušenje na javnim mjestima.
Osim koristi za javno zdravlje, ove zabrane imaju i financijsku korist. Mnogo je dugoročnih medicinskih troškova povezanih s pušenjem i njegovim učincima na osobe koje pate od pasivnog pušenja. Tu su i mnogi neizravni troškovi, kao što su veće premije osiguranja, smanjena produktivnost i povećan broj izostanaka s posla. Zabrana pušenja također je učinila atmosferu ekološki prihvatljivijom, iako dok se ne zabrane i ispušni plinovi automobila, ljudi nikada neće biti potpuno ekološki čisti.