Shareware je softver koji je lako dostupan za preuzimanje s interneta radi besplatne probne procjene. Na kraju probnog razdoblja korisnik je obvezan elektroničkim korisničkim licencnim ugovorom (EULA) deinstalirati softver ili platiti njegovu daljnju upotrebu.
Probni rokovi za shareware variraju od nekoliko dana do mjesec dana, kao što je navedeno u EULA. Neki softveri, uključujući mnoge programe za igre, imaju probno razdoblje koje se temelji na broju otvaranja programa, a ne na broju dana kada je instaliran na računalu. Na primjer, ako shareware program ima evaluacijsku shemu koja dopušta 30 upotreba, program će nastaviti raditi sve dok se ne izvrši 30 puta. To jednoj osobi može potrajati nekoliko mjeseci, dok bi druga mogla isprobati program 30 puta u samo nekoliko dana.
Neki shareware programi imaju ugrađene mehanizme za zaštitu autorskih prava nakon isteka probnog razdoblja. U ovom trenutku kada korisnik otvori program, pojavit će se okvir s pogreškom ili skočni zaslon koji obavještava korisnika da je probno razdoblje završilo. Skočni prozor može tražiti registracijski ključ, koji se obično isporučuje prilikom plaćanja. Klikom na poveznicu na web stranicu možete izvršiti uplatu i dobiti registracijski ključ ili serijski broj.
Drugi oblici shareware-a koriste “osakaćene” evaluacijske kopije. Ovi su programi osmišljeni tako da korisniku daju dobru ideju o tome što softver radi, bez otključavanja cijelog programa. Neki softver za pisanje skripti neće dopustiti korisniku da spremi više od nekoliko stranica skripte, na primjer, bez kupnje paketa. Druge vrste shareware-a možda neće dopustiti korisnicima spremanje, ispis ili izvoz rada. Osakaćeni shareware nije toliko popularan kao potpuno funkcionalni shareware, budući da korisnici vole dati softveru potpunu vježbu prije nego što odluče isplati li ga se kupiti.
Nakon što korisnik kupi shareware, licenca je dobra za trenutnu verziju programa. EULA će navesti jesu li sljedeće verzije također obuhvaćene kupnjom. U prošlim desetljećima kupnja je bila dobra za životni vijek proizvoda, kvalificirajući korisnika za besplatnu nadogradnju na neograničeno vrijeme. To više nije čest slučaj, budući da je autorov rad na poboljšanju softvera tako što ga čini usklađenim s promjenjivim operativnim sustavima i standardima vrlo dugotrajan.
Inkrementalne verzije programa obično su pokrivene kupljenom licencom, dok će promjena, na primjer, s verzije 5.x na 6.0 zahtijevati novu kupnju. To je općenito zato što su inkrementalne verzije poboljšanja izvornog koda, dok promjena broja verzije na sljedeći najveći cijeli broj ukazuje na značajnu preinaku koda. Autori ovo smatraju “novim programom”.
Shareware se razlikuje od besplatnog po tome što korisnik pristaje deinstalirati ili platiti shareware u nekom trenutku. Freeware ne zahtijeva plaćanje. Adware ne zahtijeva plaćanje, ali zahtijeva softversko sučelje za hostovanje oglasa. Softver koji autoru(ima) šalje natrag informacije o korisniku naziva se špijunski softver. Spyware i adware općenito su nepopularni oblici softvera. Shareware ne smije sadržavati reklame ili špijunski softver.