Što je Sigma notacija?

Koncept sigma notacije znači zbrojiti sve pojmove i koristi tri dijela za formiranje matematičkih iskaza, poput ∑i ai. Grčko slovo ∑ je operator zbrajanja i znači zbroj svih, i naziva se indeksni broj, a ai se odnosi na niz pojmova koji se zbrajaju. Ova matematička notacija se koristi za kompaktno zapisivanje jednadžbi u kojima je potrebno zbrajanje svih pojmova. Može se koristiti, na primjer, za prikaz dodavanja radnih sati svih zaposlenika u poduzeću. Ako je ai sati koje je odradio određeni zaposlenik i ima n zaposlenika, tada ∑i ai znači dodati a1+a2+a3+a4…an.

Razumijevanje asocijativnih, distribucijskih i komutativnih svojstava omogućuje više korištenja ove matematike. Asocijativna i komutativna svojstva omogućit će da se bilo koji broj pomnoži sa svim članovima zbrajanja. Umjesto množenja za svaki član, to se može učiniti jednom na kraju sa zbrojem svih članova. Ako je svaki zaposlenik zaradio k po satu, zapis se piše kompaktno kao k ∑i ai. Svojstvo distribucije mijenja zbroj dva niza brojeva u dvije formule sigma zapisa.

Sigma zapis, koji se često naziva zbrajanjem, može se koristiti u mnogim uobičajenim situacijama. Na primjer, može se koristiti za izračunavanje zbroja depozita za bankovni račun. Banke zbrajaju sve depozite i isplate kako bi odredile trenutni saldo. Račun za namirnice prikazuje sve stavke koje treba dodati i oduzeti kako bi se izračunao ukupni iznos naplate. Svi ovi primjeri mogu se napisati u kratkoj formuli.

Postoje i mnogi složeni primjeri upotrebe notnog zapisa. Mnogi studenti trebaju sigma zapis za izradu jednadžbi za rješavanje teških problema. Računalni programeri koriste sigma notaciju za softver za financije, posao i igre. Znanstvenici ga često koriste u statističkoj analizi svojih eksperimenata.

Povijest sigma notacije promijenio je Carl Friedrich Gauss u kasnom 18. stoljeću. Od njega je zatraženo da izračuna zbroj prvih 100 cijelih brojeva. Nekoliko trenutaka kasnije vratio se s točnim odgovorom, 5050. Shvatio je novi teorem, da je ∑i ai isto kao zbrajanje prvog i posljednjeg broja, kao što je 100+1 pa 99+2, što uvijek daje isti odgovor, 50 više puta. Bio je dijete kada je otkrio ovaj teorem i postao poznati matematičar.