Sindrom kroničnog umora, bolest koju je teško dijagnosticirati koja se može uočiti ekstremnom iscrpljenošću, često može postati iscrpljujuća za svoje oboljele. Ponekad poznato kao sindrom imunološke disfunkcije kroničnog umora, ovo kronično stanje se često pogrešno dijagnosticira ili ga neki liječnici ne shvaćaju ozbiljno, iako može ostaviti osobu da funkcionira znatno ispod normalnog kapaciteta mjesecima.
Sindrom kroničnog umora najčešće prijavljuju žene, ali to može utjecati na sve demografske podatke. Uzrok bolesti nije poznat, pa stoga nema lijeka. Sindrom kroničnog umora nije samo osjećaj umora. To je jak umor, nedostatak izdržljivosti, nemogućnost koncentracije i opći osjećaj nesposobnosti za normalno funkcioniranje. Često je popraćeno nelagodom i depresijom.
Simptomi sindroma kroničnog umora uključuju, ali nisu ograničeni na glavobolje, grlobolju, simptome slične gripi, natečene limfne čvorove, bolove u mišićima, bolove u zglobovima, nemogućnost koncentracije, vrtoglavicu, dugotrajnu slabost nakon čak i laganog napora i kontinuirani umor. Ovaj ozbiljan oblik umora sprječava pacijenta da se osjeća osvježeno, čak i nakon dosta sna ili odmora.
Ako osoba pati od trajnog umora i ima četiri ili više od gore navedenih simptoma najmanje šest mjeseci, može patiti od sindroma kroničnog umora. Ako simptomi nisu povezani s drugom bolešću, indicirano je testiranje kako bi se utvrdilo je li krivac kronični umor ili ne. Budući da nema dokazanog uzroka sindroma kroničnog umora, provodi se niz laboratorijskih pretraga, kako bi se isključile druge bolesti. Liječnik će doći do dijagnoze sindroma kroničnog umora uklanjanjem drugih mogućih stanja.
Teško je odrediti koliko se oboljelih potpuno oporavilo, ili čak kakva bi definicija potpunog oporavka mogla biti. Sindrom kroničnog umora teče u ciklusima, koji mogu uključivati dugotrajne napade bolesti praćene razdobljima dobrog zdravlja. “Remisija” može trajati godinama u nekih pacijenata, što otežava utvrđivanje je li se pacijent oporavio ili jednostavno uživa u duljim razdobljima dobrobiti.
Iako ne postoji lijek za sindrom kroničnog umora, dostupan je tretman koji pomaže u ublažavanju simptoma i čini pacijentu ugodnijim. Liječnik će, uz sugestije pacijenta, razviti detaljan režim liječenja koji će zadovoljiti specifične potrebe tog pacijenta. Dijeta i umjerena tjelovježba također mogu pomoći u poboljšanju simptoma.