Sindrom plave bebe, također poznat kao jednostavno plava beba, izraz je koji se koristi za opisivanje dojenčadi s cijanozom ili plavo obojenom kožom. Stanje se razvija kada organi, stanice i tkiva ne primaju adekvatan kisik, a tkivo počinje dobivati plavu boju umjesto ružičaste, što ukazuje na slabu razinu kisika. Iako ovaj sindrom može biti fatalan ako se ne liječi, moderne terapije obično mogu riješiti problem. Najčešće se javlja kod dojenčadi mlađe od šest mjeseci, ali može zahvatiti i stariju djecu i odrasle, u rijetkim slučajevima.
Najčešći uzrok sindroma plave bebe je Tetralogija Fallot, urođeno srčano stanje u kojem četiri različite abnormalnosti uzrokuju smanjenje kisika u krvi. Te abnormalnosti uključuju defekt ventrikularnog septuma (VSD), plućnu stenozu, zadebljanje desne klijetke i pomaknutu ili devijacijsku aortu. VSD karakterizira rupa u stijenci dvije donje komore srca. Plućna stenoza nastaje kada su plućni zalistak i mišićno područje ispod zaliska uži od normalnog.
Plava beba također može biti uzrokovana prekomjernim sadržajem nitrata u vodi za piće. Kada se konzumiraju, nitrati se u probavnom sustavu pretvaraju u nitrit. Nitriti tada reagiraju s hemoglobinom, uzrokujući opasno visoke razine methemoglobina. Ovaj enzim ne može prenositi kisik kroz krv kao što to čini hemoglobin, što rezultira organima, stanicama i tkivima koji su lišeni kisika i kožom s karakterističnom plavkastom bojom. Ruralna područja gdje su visoke razine nitrata prisutne u podzemnoj vodi često proizvode veći broj dojenčadi rođenih s ovim stanjem.
Drugi uzroci također su povezani s prirođenim srčanim problemima. Transpozicija velikih arterija (TGA) događa se kada se aorta i plućna arterija zamijene, uzrokujući da se krv siromašna kisikom prenosi tijelom umjesto da se šalje u pluća. Sindrom hipoplastične lijeve strane srca (HLHS) također može uzrokovati ovaj problem i nastaje kada je lijeva strana srca nerazvijena, što rezultira lijevom klijetom koja ne pumpa dovoljno krvi bogate kisikom kroz tijelo.
Plavo obojenu kožu može biti teško prepoznati kod djece s tamnijim tonovima kože, ali postoje i drugi simptomi koji upozoravaju roditelje i zdravstvene djelatnike na potencijalni problem. Ovi drugi simptomi uključuju umor, nisku toleranciju na tjelovježbu, ubrzano disanje i otežano disanje, otežano disanje ili jedenje te šumove u srcu. Dijete također može ne dobiti na težini i izgledati letargično bez ikakvog razloga.
Liječenje sindroma plave bebe ovise o uzroku i ozbiljnosti stanja. Problem je obično evidentan odmah nakon rođenja, a medicinski stručnjaci će brzo raditi na ispravljanju bilo kojeg kvara koji doprinosi sindromu. Ako simptomi postanu vidljivi kasnije, dojenče treba što prije odvesti u pedijatrijski kardiološki centar, jer je obično krivac ozbiljna srčana mana. Za upravljanje simptomima mogu se propisati lijekovi, ali u većini slučajeva bit će potrebna operacija srca kako bi se popravio temeljni uzrok poremećaja.