Situacijska ironija je primjena ironije na događaj ili niz događaja u stvarnom životu ili u fikciji. Ponekad se naziva kozmičkom ironijom ili ironijom sudbine. Ironija, slabo shvaćen pojam, odnosi se na nesrazmjer između onoga što se očekuje i onoga što se stvarno događa. Verbalna ironija, potkopavanje značenja riječi ili rečenice upotrebom tona ili konteksta, poznatija je kao sarkazam. Dramska ironija je narativno sredstvo u kojem radnje lika imaju suprotan učinak od onoga što je namjeravano; to je ono što većina ljudi misli kada govori o situacijskoj ironiji.
Pojam ironije bio je dobro poznat starim Grcima, a grčke legende pružaju neke od najranijih primjera situacijske ironije. Jedna legenda uključuje junaka Perzeja, unuka Akrizija, koji je bio kralj grčkog kraljevstva Argos. Vidjelac je predvidio da će Acrisiusa ubiti njegov unuk, pa je Acrisius učinio sve što je mogao da izbjegne ovu sudbinu, uključujući zatvaranje i progon svoje kćeri. Prognani Perzej postao je legendarni heroj i vratio se u kraljevstvo svog djeda na sportski događaj, gdje je slučajno ubio Acrisiusa loše bačenim diskom. Kao i u mnogim takvim pričama, pokušaj osobe da izbjegne predviđenu sudbinu umjesto toga osigurao je da će se ona dogoditi.
Klasični primjer situacijske ironije uključuje grčkog heroja Edipa, kojeg je vidioc upozorio da će ubiti oca i oženiti njegovu majku. Pokušavajući izbjeći ovu sudbinu, Edip je pobjegao u novo kraljevstvo, gdje je nakon svađe ubio njegovog kralja i kasnije oženio kraljicu. Tek kasnije je saznao da je posvojen i da su mu kralj i kraljica rođeni roditelji. Ova legenda inspirirala je Sofokla da napiše Kralja Edipa, poznatu grčku tragediju. Za Grke, koji su vjerovali da je nečiju sudbinu unaprijed odredile božice zvane Sudbine, pokušaj izbjegavanja nečije sudbine bio je vrsta grijeha.
Kako bi se kvalificirao kao situacijska ironija, događaju bi trebale prethoditi radnje koje su osmišljene da stvore suprotan učinak. Shakespeareov Romeo i Julija još je jedan klasičan primjer; lažirajući vlastitu smrt, Juliet slučajno uzrokuje tragične događaje završetka predstave. Primjer iz stvarnog života bio je pokušaj atentata na američkog predsjednika Ronalda Reagana 1981. godine. Meci strijelca zapravo su promašili predsjednika. Jedan metak, međutim, odbio se od neprobojne limuzine koja ga je trebala zaštititi, a upravo je taj metak ozlijedio Reagana.
Kada situacijska ironija dovede do toga da zaslužna osoba bude kažnjena na slučajan, ali prikladan način, to se zove poetska pravda. Primjer bi bio pljačkaš koji biva opljačkan. Ako pljačkaš bude opljačkan na putu kući iz pljačke, to bi bio primjer trenutne karme. To je kada radnja ima neposredne ironične posljedice; izraz dolazi iz poznate pjesme bivšeg Beatle Johna Lennona iz 1970. godine. Karma je koncept u hinduističkoj duhovnosti koji smatra da će osoba iskusiti posljedice svojih dobrih i loših postupaka, također sažeto u engleskom izrazu “što ide okolo dolazi okolo”.