Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini, također poznat kao NAFTA, glavni je ugovor koji regulira zakone o trgovini između Kanade, Meksika i Sjedinjenih Država. Stvoren 1994. godine, cilj sporazuma bio je povećati slobodnu trgovinu, što će dovesti do profitabilnijih tržišta i šireg izbora robe u sve tri zemlje. Kontroverzan od početka, Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini ostaje tema značajne političke i ekonomske rasprave.
Jedan od glavnih dugoročnih ciljeva Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini bio je ukidanje carina na uvezenu robu između tri zemlje. Prema osnovnoj filozofiji koja stoji iza sporazuma, ukidanje carina omogućilo bi uvoz i izvoz robe po nižoj cijeni, čineći širi raspon robe dostupnim na svakom od tri tržišta. Sjevernoameričkim sporazumom o slobodnoj trgovini nisu odmah ukinute sve carine; za neke je robe umjesto toga bilo dopušteno postupno ukidanje tarifa od deset do petnaest godina.
Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini nije bio prvi dokument čiji je cilj povećanje trgovine između sjevernoameričkih zemalja. U 1980-ima, Sjedinjene Države i Kanada postigle su sličan sporazum u vezi sa zakonima o uvozu i izvozu između dviju zemalja. NAFTA je stvorena nakon pregovora između SAD-a i Meksika o sličnom trgovinskom sporazumu; kako bi zaštitila svoje interese, Kanada je zahtijevala da se uključi u te pregovore, stvarajući potrebu za paktom triju zemalja.
Različite kontroverze okružuju NAFTA-u i njezin utjecaj na svaku od zemalja. U Kanadi kritičari tvrde da određene klauzule u sporazumu predstavljaju moguću opasnost za kanadsko okruženje, posebice u pogledu prodaje izvora vode Sjedinjenim Državama. Neki stručnjaci kažu da je meksički poljoprivredni sustav razoren Sjevernoameričkim sporazumom o slobodnoj trgovini, budući da američke poljoprivredne subvencije i veće plaće tjeraju meksičke poljoprivrednike u SAD da traže posao.
Vjerojatno najveća kritika u vezi NAFTA-e je pitanje outsourcinga. SAD i Kanada imaju niz zakona i propisa koji osiguravaju sigurnosne standarde i poštene plaće. Meksiko ima manje zakona u tim područjima, zbog čega je američkim tvrtkama isplativo preseliti svoje poslovanje u Meksiko, gdje su zemlja i radnici daleko jeftiniji. Sindikati i ekološke skupine često su među najustrajnijima u pozivanju na reviziju ili uklanjanje NAFTA-e, jer mnogi vjeruju da to može dovesti do pada kvalitete i sigurnosti proizvoda, kao i gubitka radnih mjesta američkim i kanadskim radnicima.
Iako se NAFTA rijetko smatra kohezivnim uspjehom, neki stručnjaci vjeruju da je to živi dokument koji se može modificirati i poboljšati izmjenama i revizijama. Od svog službenog stvaranja 1994. godine, Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini doživio je dvije serije revizija, što sugerira da će politika i dalje biti savitljiva tijekom vremena. Bez obzira na to jesu li voljeni ili prezreni, mnogi se ekonomisti slažu da je Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini jedan od najvažnijih i najutjecajnijih trgovinskih sporazuma ikada stvorenih.