Ovisno o geografskom položaju, jezičnoj mogućnosti i stajalištu, Skandinavija je vrlo zbunjujući, zamjenjiv i često sporan pojam. Čini se da neeuropljani nisu svjesni neprecizne prirode skandinavskog pitanja. Europljani, međutim, u svojoj žestokoj podršci tradiciji i manijakalnoj predanosti preciznosti i kategorizaciji, brzo ispravljaju pogrešnu definiciju “skandinavca”. Međutim, ne primjećuju tako brzo da se riječ Skandinavija obično pogrešno piše kao Scandanavia.
Geografski, pojam Skandinavija se odnosi na Skandinavski poluotok. Ovaj poluotok je najsjevernija regija europskog kontinenta, s krajnjim sjevernim područjima Skandinavskog poluotoka koji se protežu do Antarktika. Narodi Norveška, Švedska i Finska, točnije, sjeverni dio Finske, čine Skandinavski poluotok; građani tih naroda, dakle, sebe smatraju pravim Skandinavcima.
Laplanđani, oni narodi koji nastanjuju arktičku regiju Skandinavskog poluotoka tradicionalno su uzgajali sobove kao domaće životinje. Sobovi su, naravno, sastavni dio legende o Djedu Mrazu, te tako doprinose mitu da ovaj veseli starac živi na Sjevernom polu. Međutim, stanovnici Skandinavskog poluotoka osporit će sve strane tvrdnje da je Djed Mraz Skandinavac, a Sjeverni pol od Skandinavskog poluotoka dijeli Arktičko more.
Povijesno gledano, čini se da je jezik bio glavni čimbenik u određivanju različitih naroda ili nacija kao skandinavskih. Pojam Skandinavien zajednički je švedskim, norveškim i danskim jezicima i danas je uobičajeno ocrtavanje nacija koje čine Skandinaviju. Finska, Farski otoci i Island, međutim, i dalje su uključeni u skandinavsku jezičnu mješavinu, ispravno ili ne, zbog sličnosti njihovih jezika s onima koji se govore na Skandinavskom poluotoku.
Različiti svjetski rječnici ne čine mnogo da razjasne stvari koje se odnose na definitivnu razliku Skandinavije. Gotovo svaki se rječnik slaže da su Norveška, Švedska i Danska prave skandinavske nacije, ali tu sporazum prestaje. Čini se da nema utvrđenih kriterija koji bi uključili ili isključili Finsku, Island i/ili Farske otoke, među ostalim manjim teritorijama i posjedima, u različite rječničke definicije Skandinavije.
Daljnje zamućenje sjevernih voda je činjenica da su početkom 20. stoljeća političke, društvene i kulturne sličnosti između Švedske, Norveške, Danske, Finske i Islanda sadržavale ono što je poznato kao “nordijska država blagostanja”. Stoga, za one izvan Skandinavskog poluotoka, postoji općeprihvaćena izmjena pojmova “nordijski” i “skandinavski”. Čini se da, ovisno o oscilirajućoj političkoj i kulturnoj ispravnosti nordijske države blagostanja, Finci, Danci i islandski narodi sebe smatraju ili skandinavcima ili nordijcima. Izraz “nordijski”, nažalost, stekao je trajnu sramotu za vrijeme vladavine Adolfa Hitlera u Njemačkoj.