Slatkovodni biom je vodeni biom s malo slane ili slatkovodne vode koji pokriva jednu petinu zemljine površine. Potoci, rijeke, močvare, močvare, bare, jezera, jarci, lokve i kanali čine pritoke slatkovodnog bioma. Životinje i biljke u ovom biomu mogu boraviti uz obalu, ispod otvorene vode, na površini vode ili se kretati između vode i susjednog bioma.
Oborine i otopljeni led hrane slatkovodni biom. Ona je odgovorna za svu pitku vodu u svijetu i stoga mora biti zaštićena i očuvana. Povezani ekosustavi ovise o slatkovodnom biomu kako bi dovršili svoj reproduktivni ciklus, zaštitili ih od jake sunčeve svjetlosti ili osigurali hranjive tvari. U mirnoj vodenoj površini, poput jezera, obalna zona se nalazi u blizini obale ili obale, a limnetička zona je vani na otvorenom moru. Ove zone općenito imaju različitu floru i faunu.
Biljke slatkovodnog bioma mogu rasti uz obalu, plutati na površini vode ili se pričvrstiti za podvodno dno od stijena, sedimenta ili pijeska. Neke biljke imaju široke, ravne listove ili kapsule ispunjene zrakom koje ih drže na površini. Sitne grančice algi plutaju i slobodno se razmnožavaju kao značajna biomasa. Druge vrste imaju jake ili ljepljive korijene koje se pričvršćuju za dno kako bi bile sigurni u brzoj vodi. Roz, potočarka i razne trave rastu na močvarnim obalama gdje njihovo korijenje prima puno vlage, ali ga struja ne ispire.
Životinje su se prilagodile plivanju, skakanju ili gaženju kroz slatkovodni biom. Sisavci kao što su jazavci, vidre i kune grade svoje domove u blizini vode i hrane se ribom. Vodozemci i gmazovi, među kojima su krastače, žabe, aligatori, krokodili, daždevnjaci i tritoni, dio života provode pod vodom, kao jaja i punoglavci, a dio na tlu kao zrele odrasle osobe. Ribe, poput pastrve i brancina, nužan su dio ekosustava. Hrane se brojnim kukcima poput vodenih kornjaša, komaraca i vretenaca. Neki insekti, poput klizača, dizajnirani su za letenje po površini ribnjaka. Određeni pauci mogu čak ponijeti mjehuriće zraka sa sobom pod vodom da udahnu.