Sljepoća promjena je perceptualni fenomen u kojem promatrači ne primjećuju vizualne promjene, ponekad vrlo ekstremne, što ilustrira da mozak ne obrađuje uvijek prizore u preciznim detaljima, već daje opći pregled. Poznati i često ponovljeni eksperiment za demonstriranje sljepoće promjene je scenarij košarkaške utakmice, gdje se od promatrača traži da pogledaju kratki isječak košarkaške utakmice. Često eksperimentator daje zadatak, kao što je brojanje prolaza ili padova. Većina promatrača ne primjećuje da osoba u odijelu gorile uđe u sredinu terena, gestikulira, a zatim ponovno ode.
Usprkos nazivu, sljepoća na promjenu nije oštećenje vida, a nije ni poremećaj. Svi ljudi to u određenoj mjeri pokazuju, iako se čini da su neki manje skloni od drugih. Autizam, na primjer, nastoji smanjiti količinu sljepoće promjena koju promatrač doživljava. Istraživanja o autizmu i vizualnoj obradi sugeriraju da su autistični ljudi manje sposobni ignorirati strane detalje, pa su stoga skloni primijetiti kada se nešto u njihovoj okolini promijeni.
Vizualne slike prolaze kroz brojne oblike obrade kada udare u mozak kako bi promatrač mogao shvatiti sliku. Mozak može dodijeliti osjećaj smjera, imenovati objekte u sceni i pružiti kontekst koji će promatraču pomoći u tumačenju. Čini se da je sljepoća zbog promjene rezultat želje mozga da pruži brzi pregled scene za dobrobit promatrača; na primjer, mozak bi mogao odlučiti da osoba gleda u prepun terminal zračne luke ili šumski prizor na temelju općih informacija, ali ne bi pružio specifične pojedinosti poput točne lokacije svakog stabla ili boje prtljage na kut oka.
Sljepoća promjena postaje još ekstremnija kada je prisutna vizualna distrakcija. U primjeru šumske scene, ako jelen pređe preko promatračevog pogleda, on možda neće primijetiti da se pojavio lovac. U prepunom terminalu zračne luke, oko će biti privučeno prema kolicima za prtljagu u pokretu ili zrakoplovu koji polijeće, a može propustiti promjenu na tabli za odlaske ili dolaske. Traženje od ljudi da završe zadatke također može pogoršati sljepoću od promjene, jer se usredotočuju na zadatak umjesto na ono što vide. Stoga, zauzeti letač skenirajući ploču za odlaske u potrazi za spojnim letom možda neće primijetiti da joj netko stane na put.
Istraživači koji proučavaju ovaj fenomen provode eksperimente poput nasumične promjene osobe s kojom subjekt razgovara ili montiranja filmova kako bi ubacili scene ili natjerali likove da promijene glavu na pola scene. U oba primjera mnogi promatrači ne primjećuju promjenu, iako ona postaje očita kada se jednom istakne i uvijek će je biti lako uočiti u budućnosti.