Slow Food je međunarodna organizacija koju je 1989. osnovao Carlo Petrini. Iako mnogi ljudi vjeruju da je osnovana kako bi se suprotstavili brzoj hrani, ciljevi organizacije su zapravo puno drugačiji, iako se članovi doista načelno protive brzoj hrani. Cilj je suprotstaviti se brzom životu, državi nastaloj brzom industrijalizacijom. Brzi život doveo je do nestanka tisuća jedinstvenih lokalnih kulinarskih tradicija i varijanti hrane, jer je industrijalizirana hrana lako pakirati i prodavati. Brzi život također je doveo do ekstremnog uništavanja okoliša, a Slow Food ima za cilj suprotstaviti se brzom životu, počevši od stola, ali u konačnici prelazi i na druga polja igre.
Postoji nekoliko primarnih misija za Slow Food. Prvi je proizvesti hranu koja je dobra, čista i poštena, što znači da ima vrhunski okus, da se njome upravlja na održiv i zdrav način i da se bere u dobrim radnim uvjetima. Bioraznolikost je također važan dio misije, koja je uspostavila Kovčeg okusa u pokušaju da se sačuvaju jedinstvene vrste hrane u rasponu od starih jabuka do jedinstvenih pasmina svinja. Organizacija također radi na povezivanju proizvođača i koproducenta. Izraz “koproducent” izum je Slow Fooda; ako se ljudi informiraju o izvoru svoje hrane, aktivni su u svojim zajednicama i povežu se sa svojim proizvođačima hrane, postaju koproizvođači, aktivno doprinoseći procesu, a ne pasivni potrošači.
Kako bi ostvarila svoje ciljeve, organizacija ima stotine lokalnih ogranaka, ili convivia, diljem svijeta. Održavaju se redoviti sastanci na kojima se razgovara o pitanjima u rasponu od sirovog mliječnog sira do krčenja šuma, a Slow Food također održava niz degustacija kako bi ispunio još jedan cilj organizacije: edukaciju o okusu. Na tim degustacijama gosti mogu kušati okuse za koje organizacija naporno radi na spašavanju, te mogu doživjeti razliku između konvencionalno proizvedene hrane i hrane od zanatskih proizvođača.
Naravno, brza hrana je u suprotnosti s vrijednostima Slow Fooda, koje uključuju zaštitu jedinstvene kulinarske baštine i okoliša. No, većina konvencionalne poljoprivrede također je suprotna ovoj etici, jer je to visoko mehanizirana, homogena hrana, uzgojena iz sjemena koje je konstruirano da djeluje na poseban i predvidljiv način, uz korištenje pesticida i herbicida, a bere se nedovoljno plaćenim radom u opasnim uvjetima. Organizacija se nada da će educirati potrošače, navesti ih na razmišljanje o tome odakle dolazi njihova hrana i u konačnici reformirati način na koji živimo, ne samo za stolom, već i u svim našim akcijama.