Socijalna kognitivna teorija postavlja da ljudi stječu i održavaju obrasce ponašanja prema trijadnom recipročnom determinizmu koji uključuje ponašanje, osobne čimbenike i okolinu. Ključna figura u teoriji je Albert Bandura, kanadski psiholog, koji je razvio teoriju temeljenu na teoriji društvenog učenja koju su iznijeli Miller i Dollard 1941. Tri čimbenika – ponašanje, osobni čimbenici i okolina – utječu jedan na drugog u recipročan način i važnost svakog od njih varira ovisno o individualnim reakcijama i promjenama ponašanja.
Ponašanje utječe i na njega utječe okolina, koja zauzvrat utječe i na njega utječu osobni čimbenici kao što su kognitivni, afektivni i biološki događaji. Osobni čimbenici utječu i na njih utječe ponašanje te se tako formira interaktivni model socijalne kognitivne teorije. Socijalni kognitivni teoretičari odbacuju tradicionalni model ponašanja koji se objašnjava jednosmjernom uzročnošću gdje je ponašanje oblikovano i kontrolirano bilo utjecajima okoline ili osobnim čimbenicima. Smatraju da ponašanje, spoznaja i druge unutarnje dispozicije i okolina djeluju kao međudjelujuće determinante gdje jedan izvor utjecaja može biti jači od drugih ili različiti djeluju u različito vrijeme.
Interakcija između osobnih čimbenika i ponašanja uključuje interakciju između misli, afekta i djelovanja. Na ponašanje utječe način na koji pojedinac misli, vjeruje i osjeća; a na način na koji misli, vjeruje i osjeća utječu učinci njegovog ponašanja. Ovaj aspekt modela socijalne kognitivne teorije također uključuje biološka svojstva kao što su fizička struktura te senzorni i neuronski sustavi koji utječu na ponašanje. Ponašanje, pak, utječe na senzorne sustave i strukture mozga.
Osobni čimbenici također utječu i na njih utječe okolina. Ono što ljudi očekuju, vjeruju, osjećaju i misle mijenjaju se društvenim utjecajima kao što su modeliranje, podučavanje i društveno uvjeravanje. Na društvene reakcije utječe način na koji se ljudi ponašaju. Primjerice, netko tko ima agresivno ili neprijateljsko držanje će izazvati različite reakcije na nekoga tko je blaže naravi. To onda može ojačati ponašanje, gdje ponašanje utječe i na njega utječe okolina.
Prema društveno-kognitivnoj teoriji, ljudi su i proizvodi i proizvođači svoje okoline. Životno iskustvo odražava i odražava se putem puta koji ljudi prolaze kroz život, s različitim čimbenicima koji utječu na svakog pojedinca. Za neke biološki čimbenici mogu igrati veliku ulogu u načinu na koji im se život okreće, dok za druge, sociokulturne promjene ili čimbenici okoliša uvelike sudjeluju u njihovom životnom putu. Čimbenici, međutim, nisu statični već dinamični i promjena u jednom će rezultirati promjenama u ostalima.