Fokusirajući se na proučavanje društva, sociologija je jedna od društvenih znanosti koja pokušava proučavati međuljudsku interakciju pojedinca i populacije. Kao društvena znanost, sociologija proučava stratifikaciju društva, društvene klase i religije te posljedice koje ti elementi imaju na društvo u cjelini. Za razliku od društvenih studija, koje istražuju događaje i zbivanja, sociologija pokušava proniknuti u to zašto društvo funkcionira tako kako funkcionira, kao i kako određena gledišta društveno otuđuju različite skupine ljudi i različita uvjerenja.
Dok je Auguste Compte možda bio prvi filozof znanosti s kojim se općenito slaže, Karla Marxa mnogi znanstvenici i studenti obično smatraju ocem moderne sociologije. Marx je postao poznat kao tvorac sustava vjerovanja poznatog kao marksizam koji se usredotočio na proučavanje i razumijevanje sociologije. Kasniji znanstvenici, poput Herberta Spencera iz 19. stoljeća i Emilea Durkheima, prodavali bi milijune knjiga u kojima su skovali fraze poput Spencerovog “preživljavanja najjačih” kada su pokušavali objasniti napredak društva kroz stoljeća. Prvi fakultetski kolegij pod nazivom sociologija ponuđen je na američkoj instituciji Yalea 1875. godine.
Pozitivizam je jedan od aspekata sociologije koji je pokušao usidriti proučavanje predmeta znanstvenom bazom u pokušaju da joj da povjerenje. Znanost je bila jedino vjerodostojno područje u ranim godinama sociološkog studija, a povezivanje studija sa znanstveno utemeljenom metodologijom dalo je sociologiji vjerodostojnost koja joj je bila potrebna da postane relevantan studij na fakultetu. Podpodručja u društvenim znanostima sastoje se od predmeta kao što su kriminal, pravo i kazna, kao i ekonomske društvene studije i obitelj, spolnost i rod. Nudeći uvid u sve aspekte ljudskog društvenog stanja, ovi fakultetski kolegiji otvaraju područja za raspravu u kojima bi samo spominjanje teme bila razlog za otpuštanje u ranijim godinama.
Ispitivanje stvari koje društvo čine djelotvornim izvorom života koji diše zahtijeva dubok uvid kako u prošlost, tako i u sadašnja i popularna uvjerenja. Mnoge funkcije društva koje se mogu činiti normalnim i nimalo neuobičajenim mogu se smatrati potpuno neprikladnim u drugim društvenim okruženjima. Osnovno ljepilo koje drži bilo koje društvo na okupu, kao što su pravni sustav, obrazovni zahtjevi, pa čak i bračni odnosi, stvoreni su i definirani pravilima koja nameću vladajući članovi bilo kojeg društva. Ponekad društvo može formirati drugačiji način razmišljanja nakon rata ili društvenog ustanka jer novi vođe počnu nametati svoje ideale društva građanima zemlje.