Sociologija glazbe proučava kako ljudi i glazba utječu jedni na druge. Uključuje niz ideja o tome kako se promjene društvenih vrijednosti i okolnosti mogu odraziti na popularnu glazbu određene kulture ili subkulture. Ove sociološke studije često ispituju kako i zašto se određene kulturne skupine snažno identificiraju s određenim glazbenim žanrom. Proučavanje područja sociologije često uključuje traženje uzroka uobičajenog ljudskog ponašanja, a sociologija glazbe jedno je takvo specijalno područje. Znanstvenici koji se fokusiraju na ovo područje pokušavaju pronaći jasne odgovore o tome zašto ljudi imaju pozitivne reakcije na glazbu i zašto nastavljaju slušati svoje omiljene vrste glazbe.
Kvalifikacije za sociološku karijeru uključuju sposobnost dubljeg istraživanja različitih tema i traženja odgovora izvan očitih površinskih pojava. Proučavanje sociologije glazbe obično uključuje proučavanje etabliranih institucija koje glazbu koriste u određene svrhe. Vjerske organizacije često koriste glazbu kao dio svojih bogoslužnih praksi. Nacionalne vlade ponekad koriste glazbu da potaknu osjećaj domoljublja u građanima. Znanstvenici koji istražuju te različite upotrebe glazbe često pokušavaju odrediti zajedničku nit u glazbi koja joj omogućuje da zaokupi interes slušatelja za te različite svrhe.
Studij sociologije glazbe može biti uvjet za diplomu sociologije s naglaskom na kulturološkim studijama. Uvriježeno mišljenje među sociolozima je da se ljudi koji favoriziraju određenu vrstu glazbe ne mogu ispitivati odvojeno od društva u kojem žive. Vrijednosti, uvjerenja i prakse društva utječu na to da li njegovi stanovnici pridaju visok stupanj vrijednosti jednoj vrsti glazbe u odnosu na drugu. Unatoč različitim kulturnim vrijednostima, mnogi se sociolozi slažu da glazba služi kao zajedničko sredstvo komunikacije na određenoj razini. Glazba također ima definitivno mjesto u zabavi među nekoliko različitih kultura.
Sociologija glazbe također može istaknuti učinke koje određeni zvučni obrasci imaju na mentalna i emocionalna stanja ljudi iz različitih kulturnih sredina. Sociolozi koji mogu izvući zaključke iz ovih studija slučaja obično imaju radno znanje o tome kako su ritmovi, melodije i harmonije raspoređeni. Također mogu istraživati kako određena glazbena djela poprimaju svoja vlastita značenja. Česta rasprava na tom području je ima li glazba inherentno značenje ili su joj potrebni zarobljeni slušatelji da joj pridaju to značenje.