Sociologija globalizacije ima mnogo raširenih implikacija. Ovaj izraz se odnosi na primjenu društva na širenje svjetovnih veza. Uvelike zahvaljujući tehnologiji, svijet je postao “manji” i povezaniji na mnogo načina – to je bit globalizacije. Sociologija se odnosi na društvene studije grupa ljudi. Primjena načela sociologije na fenomen globalizacije izjednačava se s proučavanjem promjenjive društvene dinamike ljudi uslijed globalizacije.
Kako bi se razumjela sociologija globalizacije, vrlo je korisno razumjeti svaki element. Globalizacija je sve veće preklapanje kultura. Povijesno gledano, mnoge kulture su bile izolirane na više načina. Mnogi su bili izolirani geografski, a drugi u smislu vjerovanja i kulture. Većina kultura ili grupa ljudi sve do nedavno ulagala je malo truda da prijeđe određene barijere.
Posljednjih godina napredak u transportu i tehnologiji donekle je prisilio sukobe ljudi. Za putovanje u druge zemlje više nisu potrebni tjedni ili mjeseci, niti je nemoguće kontaktirati nekoga na drugom kraju svijeta. Komunikacija je praktički neograničena, kao i potencijal za putovanja na različita mjesta. Ne samo da su ljudi postali međusobno povezaniji u tom smislu, nego su i zemlje sve više uključene u međupovezanu trgovinu i politiku. To je stvorilo više globalne ekonomije u kojoj postupci jedne zemlje drastično utječu na druge.
Popularna kultura u društvu također je globalizirana. Neki znanstvenici koji proučavaju sociologiju globalizacije mogli bi koristiti ovaj fenomen kao svoj fokus proučavanja. Nekada se popularna kultura relativno izolirala unutar određene geografske regije ili kulture, dok današnji popularni hir sada može nadilaziti nacionalne granice.
Sociologija globalizacije važna je iz više razloga. Kao i većina znanosti, mnogi stručnjaci koji rade u području sociologije globalizacije jednostavno traže nove informacije. Ove informacije su praktične jer pružaju uvid u dinamične društvene norme današnjeg društva. Kako ljudi diljem svijeta postaju sve više povezani jedni s drugima, pojavit će se nova ponašanja i implikacije. Neke od ovih implikacija mogu biti pozitivne, iako će se negativni učinci društvene globalizacije također najvjerojatnije i dalje pojavljivati.
Što više znamo o tome kako će ljudi komunicirati kako se globalizacija intenzivira, društva će možda biti bolje pripremljena za borbu protiv negativnih učinaka i prihvaćanje dobrog. Vlade, na primjer, mogu koristiti ta načela kako bi bolje upravljale svojim ljudima, a vođe mogu biti opremljenije vještinama potrebnim za pregovaranje s drugima. Ovo su dva od brojnih primjera zašto je proučavanje ove znanosti toliko važno u modernom dobu.