Sociologija je proučavanje ljudske interakcije. Tako se ocjenjuju sve jedinice u kojima se ljudska bića konglomeriraju i međusobno djeluju, od malih obitelji do čitavih civilizacija. Analiza i primjena su ključni, a potonje se tiče načina na koji znanstvenici mogu koristiti prikupljene sociološke informacije za razumijevanje i rješavanje društvenih problema u stvarnom svijetu. Od svih problema s kojima se društvo suočava, kriminal je jedan od najraširenijih. Sociologija kaznenog pravosuđa usredotočuje se na spoj čimbenika koji dovode do kriminala i alata i sustava koje su društva osmislila kako bi spriječila i kaznila kriminalne aktivnosti.
Definicija točno koje radnje čini zločin razlikuje se po regijama i može se mijenjati tijekom vremena. Povijesni pristup sociologiji kaznenog pravosuđa mogao bi procijeniti definiciju kriminala u različitim društvima. Može razmotriti kako ovi stavovi prema prihvatljivom i neprihvatljivom ponašanju odražavaju vrijednosti i uvjerenja određene skupine ili civilizacije.
Društva stvaraju mnoge institucije i sustave, a jedan od najranijih obilježja kohezivne i organizirane skupine je pravni sustav. Kulturološki pristupi suočavanju s kriminalom različiti su koliko i same kulture. Sociolozi kaznenog pravosuđa često će proučavati i možda čak pomoći u razvoju ovih sustava. Razlika između kaznenog pravnog sustava jednog društva i rehabilitacijskog sustava drugoga mogla bi biti zanimljiva sociologu, na primjer. Nekoliko društvenih rasprava proizašlo je iz sustava kaznenog pravosuđa, uključujući sljedeće: potencijalna rasna pristranost u uhićenjima, korištenje pogubljenja, učinkovitost sustava temeljenih na suđenju i prednosti zatvaranja u odnosu na liječenje.
Zločin se može koristiti kao alat za razumijevanje sociologije, ali se sociologija također može koristiti za bolje razumijevanje zločina. Jedan od glavnih aspekata sociologije kaznenog pravosuđa uključuje proučavanje korijena zločina. Većina istraživača složila bi se da nijedan pojedinačni čimbenik ne podupire nezakonite aktivnosti, ali nekoliko složenih čimbenika može pridonijeti. Na primjer, sociolog bi mogao razmotriti kako disfunkcionalan obiteljski život osakaćuje sposobnost pojedinca da komunicira s drugima na stabilne, zdrave načine. Nadalje, društveni čimbenici kao što su sukobi na radnom mjestu, vjerske i političke razlike te ekonomski stres mogu postati djelomični okidači za niz zločina u rasponu od krađe do ubojstva.
Kriminologija i sociologija često se grupiraju u akademske i profesionalne krugove, pokazujući komplementarnost dviju disciplina. Mnoge visokoškolske ustanove čak nude certificirani program sociologije kaznenog pravosuđa. Osim toga, studenti će često udvostručiti predmet ili upariti glavni predmet u jednoj disciplini s manjim u drugoj disciplini. Dok pojedinci mogu ostvariti sociološke karijere u pododjelima koji se protežu od političke sociologije do sociologije obitelji, sociologija kaznenog pravosuđa jedna je od najistaknutijih profesionalnih socioloških klasifikacija.