Socionomika je proučavanje društvenog raspoloženja i društvenih radnji koje iz njih proizlaze. Teorije su korištene za analizu valova društvenog raspoloženja i predviđanje promjena u područjima kao što su gospodarstvo, političke preferencije, financijska tržišta, moda i pop kultura. Socionomika predviđa smjer društvenog raspoloženja i njegove učinke, ali ne predviđa djelovanje određenih pojedinaca ili pojavu određenih događaja. Na primjer, predviđa hoće li tržište biti bikovsko ili medvjeđe, ali ne predviđa hoće li određeni investitor kupiti ili prodati određenu dionicu.
Društveno raspoloženje se kontinuirano mijenja iz pozitivnog u negativno i ponovno u pozitivno. Pozitivno društveno raspoloženje rezultira pozitivnim društvenim pojavama kao što su tržnice bikova, reizbori državnih dužnosnika, mir i kratke suknje. Nasuprot tome, negativno društveno raspoloženje dovodi do medvjeđeg tržišta, pada aktualnih političara, sukoba i dužih suknji i hlača.
Za razliku od područja u kojima se stručnjaci fokusiraju na učinke akcija, socionomika gleda na uzroke incidenata i stvara alate za njihovo predviđanje. Kao takve, socionomske teorije često proturječe tradicionalnim pogledima. Na primjer, tradicionalni analitičari kažu da recesije uzrokuju oprez u poduzećima, ali socionomisti smatraju da oprezna poduzeća uzrokuju recesiju. Tradicionalna mudrost uči da skandali zgražaju ljude, ali teorije socionomije upiru prstom u ogorčene ljude koji traže skandale.
Prema teorijama socionomike, socijalno raspoloženje utječe na događaje, ali takvi događaji nemaju utjecaja na smjer društvenog raspoloženja. Društvenim raspoloženjem upravlja valni princip, koji teoretizira da društveno raspoloženje, a time i društveno djelovanje, slijede obrazac. Ralph Nelson Elliott, koji je stvorio valni princip, modelirao je kretanje cijena indeksa financijskog tržišta i otkrio da tržište slijedi valni obrazac. Elliott je vjerovao da tržišni sentiment uzrokuje da bikovsko tržište ima pet valova, a medvjeđe tržište da ima tri vala.
Daleko od toga da je teorija financija, socionomika bolje odgovara obrascima ponašanja biheviorista jer analizira kako psihologija tržišta utječe na incidente. Robert Prechter, kojeg mnogi smatraju modernim guruom socionomike, diplomirao je psihologiju, a ne ekonomiju. Unatoč nedostatku financijske pozadine, osvojio je nagrade za tržišno vrijeme na bikovskom tržištu 1980-ih u Sjedinjenim Državama. Njegova predviđanja o izgledima na burzi nakon kraha 1987. doživjela su sličan uspjeh. No, socionomiku ne treba promatrati kao čudesnu formulu za predviđanje tržišta, jer Prechter je općenito od 25. do 1985. imao lošije rezultate od indeksa američkog tržišta dionica za 2009 posto godišnje.