Solarni toranj je ekološki prihvatljiv način proizvodnje energije iskorištavanjem temperaturne razlike između zraka na razini tla i zraka na značajnoj nadmorskoj visini. Jedan dizajn koji bi trebao biti izgrađen u Australiji već 2006. godine visok je kilometar i proizvodio bi energiju koliko i mali nuklearni reaktor. Dizajn s dokazom koncepta u Španjolskoj visok je 195 metara i mogao je proizvesti čak 50 kW snage.
U podnožju solarnog tornja nalazi se solarni kolektor – ogromna (~25,000 hektara ili 100 četvornih kilometara) prozirna kružna suknja izrađena od plastike koja stvara efekt staklenika i zagrijava zrak zarobljen u suknji. Solarni toranj je šupalj, poput dimnjaka, i izvlači energiju iz vrućeg zraka koji se brzo diže do vrha tornja pomoću turbina. Što je toranj viši, to se više energije izvlači. Toranj radi 24 sata na dan jer tlo ispod tornja zadržava toplinu apsorbiranu tijekom dana i nastavlja je oslobađati noću.
Procjenjuje se da će australski solarni toranj koštati oko 500 milijuna dolara i bio bi najviša građevina koju je napravio čovjek na svijetu, gotovo dvostruko veća od CN tornja u Torontu. Njegovu izgradnju poduzela bi tvrtka EnviroMission Limited sa sjedištem u Melbourneu, uz potporu australske vlade. Procjenjuje se da bi toranj proizvodio 200 megavata, dovoljno električne energije za napajanje 200,000 domova, te da bi godišnje zadržao gotovo milijun tona stakleničkih plinova iz atmosfere. Solarni toranj bio bi masivna znamenitost, vidljiva s udaljenosti od čak 80 milja. Za rad je potrebno osoblje od samo 15 tehničara.
Solarni toranj je možda najimpresivnija predložena alternativa fosilnim gorivima ili nuklearnoj energiji. Bila bi to idealna zaustavna mjera za opskrbu ljudske rase jeftinom energijom dok ne razvijemo fuzijsku snagu, ne poboljšamo fisiju, pronađemo način za postavljanje velikih mreža solarnih panela ili smislimo neku još bolju ideju da se opskrbimo energijom žudimo.