Pojam sorta najčešće se koristi u kontekstu vina, kao opis grožđa koji se koristi u proizvodnji vina. Poznavatelji ga također mogu koristiti za usjeve kao što su kava i čokolada, a kako specijalizirane sorte ovih usjeva koje su specifične za regiju postaju sve popularnije, termin sortni se također sve više koristi.
Povijesno gledano, najpopularniji način označavanja vina bio je prema regiji iz koje dolazi. Francuzi su najjači promicatelji ove metode označavanja, uz svjetski poznate regije Burgundija, Champagne i Beaujolais, da spomenemo samo neke. Ovaj stil imenovanja uvelike se oslanja na koncept terroira – koji smatra da su regionalne kvalitete gdje se grožđe uzgaja, kao što su tip tla, vrijeme i povijest vinograda, važnije za konačni okus vina od točne sorte ili mješavina korištenih sorti.
Kada je vino počelo bilježiti porast popularnosti u Sjedinjenim Državama u poslijeratnom razdoblju, novi vinogradi počeli su ispunjavati tu potražnju morali su odrediti kako najbolje promovirati svoja vina. Budući da je u Sjedinjenim Državama bilo malo ili nimalo uspostavljenih vinogradarskih regija, činilo se da je označavanje vina temeljeno na konceptu terroira pomalo besmisleno. Generičko označavanje učinilo je prodor na mnoga mjesta, obično u obliku stanja u kojem je grožđe uzgojeno, nakon čega slijedi francuski naziv vina koji se najviše oponaša. Tako su nastala vina s nazivima kao što su California Chablis i California Burgundy, na primjer, koja su kasnije zamijenjena nazivima sorti Chardonnay i Merlot.
U 1950-ima, koncept imenovanja sorti – koji je imao određenu popularnost u drugim regijama svijeta, poput regije Alsace u Francuskoj – promovirao je niz istaknutih uvoznika i distributera u Sjedinjenim Državama. Potrošači su se odmah uhvatili za imenovanje sorti, što je nudilo mnogo jednostavniju alternativu generičkom imenovanju za određivanje otprilike kakvog će okusa vino. Umjesto da pamte tisuće naziva, podregija i dvoraca, kupci bi se mogli sjetiti nekoliko imena sorti. U početku, u Sjedinjenim Državama, vino je moralo biti napravljeno od najmanje 51% sorte grožđa da bi se označilo kao ta sorta, što je broj porastao na 75% 1973. Popis sorti grožđa je opsežan, ali neke od najpopularnijih su Chardonnay, Merlot, Pinot Noir, Cabernet Sauvignon, Pinot Gris, Chenin Blanc, Gamay, Gewürztraminer, Petit Sirah, Sangiovesse, Sauvignon Blanc, Zinfandel i Vigonier.