Što je špijunaža?

Špijunaža je oblik prikupljanja obavještajnih podataka koji uključuje aktivan prodor na lokaciju na kojoj su pohranjeni osjetljivi podaci. Tehnički, izraz “špijunaža” rezerviran je izričito za prikupljanje povjerljivih informacija koje će se koristiti u korist suparničke nacije, ali mnogi ljudi koriste taj izraz općenito za bilo kakvu vrstu tajnog prikupljanja informacija, bez obzira na to uključuje li on ili ne suparničke zemlje. Ovaj oblik špijuniranja nastoji privući odvažne, agresivne pojedince, jer ljudi moraju biti hrabri, brzo razmišljajući i vrlo inteligentni da bi uspjeli u špijunskim operacijama.

Primarna razlika između špijunaže i drugih oblika prikupljanja obavještajnih podataka je da ono uključuje stvarno pristupanje mjestu na kojem se čuvaju informacije. Postoji niz načina za postizanje ovog cilja, od dobivanja posla kao legitimnog člana organizacije do provale u objekt radi krađe informacija. U svim slučajevima, špijun mora biti sposoban brzo razlučiti koje će informacije biti najrelevantnije, a on ili ona trebaju alate za snimanje i prijenos informacija.

Infiltracija u organizacije jedan je od popularnih oblika špijunaže, budući da osigurava stalan protok informacija. Za osobu koja se infiltrira, to, naravno, može biti vrlo opasno, ali se smatra da je nagrada vrijedna rizika.

Budući da špijunaža uključuje uklanjanje povjerljivih i osjetljivih informacija, ona je po prirodi tajna. Mnoge vlade obavještavaju svoje špijune da su sami kada uspiju ući u objekt s ograničenim informacijama, a agentima se daje opsežna obuka koja im omogućuje da se kreću brzo i idealno bez otkrivanja kako bi dobili informacije koje su im potrebne. Od tajnih agenata također se očekuje da skrivaju informacije o svom kretanju, poslovanju i poslodavcima od drugih ljudi.

Informacije dobivene špijunažom mogu biti od vitalnog značaja. Na primjer, špijunaža često otkriva informacije o kretanju trupa i drugim vojnim pitanjima, a također može rasvijetliti politiku i planove suparničkih vlada. Špijunaža također nije ograničena na vlade koje su međusobno zaraćene; čak i saveznici mogu špijunirati jedni druge, jer su sve nacije itekako svjesne da njihovi partneri teže držati svoje karte blizu prsa.